Dok požari haraju zemljom i izazivaju najveću štetu od Drugog svjetskog rata, vlasti su pokrenule masovna uhićenja. Pravosudni sustav sada je pod povećalom zbog strogih kazni i pitanja tko je zapravo odgovoran.
Ovogodišnji šumski požari u Francuskoj ostavili su za sobom razaranje bez presedana, progutavši više od 300.000 jutara zemlje. Uzroci su višestruki, od klimatskih promjena do ljudskog faktora, no vlasti su odlučile poslati oštru poruku: uhićeno je 420 osoba osumnjičenih za podmetanje požara, a među njima je čak 166 maloljetnika.
Požari koji su ovo ljeto harali Francuskom spalili su približno 121.000 hektara, što predstavlja najveću štetu koju je vatrena stihija prouzročila u zemlji od kraja Drugog svjetskog rata. Iako je promjena klime, potaknuta korištenjem fosilnih goriva, stvorila idealne uvjete za širenje vatre, statistika je neumoljiva: devet od deset šumskih požara u Francuskoj izazovu ljudi, bilo namjerno ili nepažnjom.
Ministarstvo unutarnjih poslova Francuske objavilo je podatak o 420 uhićenih, no bez detaljne razrade optužbi, što je izazvalo rasprave o proporcionalnosti reakcije. U jednom od najdrastičnijih slučajeva, 23-godišnjak je optužen da je u samo pet dana namjerno izazvao deset požara u departmanu Var na jugoistoku zemlje. Prijeti mu kazna do 15 godina zatvora i novčana kazna od 150.000 eura.
Sudovi su već počeli izricati zatvorske kazne. Muškarac koji je izazvao tri požara u šumi Raon-L'Étape u regiji Vosges osuđen je na tri godine zatvora, iako je, kako je izvijestio list L'Est Républicain, izgorjelo tek nekoliko četvornih metara raslinja. Kritičari upozoravaju da su neki postupci bili posebno strogi, uključujući slučajeve beskućnika i osobe s teškim oblikom autizma koji su kažnjeni zbog odbačenih opušaka.
"Bacanje opuška ili paljenje roštilja u šumskom području može predstavljati ugrožavanje života jer je dovoljna samo jedna iskra," izjavio je bordeauxski tužitelj Renaud Gaudeul za Le Monde.
S druge strane, odvjetnica Muriel Gestas, koja je zastupala nekoliko optuženih, uključujući dvojicu vatrogasaca, izrazila je zaprepaštenje brojem uhićenja. "Bila sam zapanjena brojem uhićenja, djeluje pretjerano," rekla je za BBC. Sumnja da će mnogi slučajevi rezultirati osuđujućom presudom. I francuski list Le Monde postavlja pitanje koliko je policija temeljito istražila svaki slučaj s obzirom na vrlo kratak vremenski okvir u kojem su uhićenja provedena.
Istraga uzroka požara izuzetno je složena. Eric Dufayet, policijski službenik koji istražuje požare, objasnio je za BBC proceduru mapiranja vatrene stihije kako bi se ušlo u trag ishodištu. "U razdobljima suše poput ovog, dovoljan je običan upaljač," rekao je. Za požare izazvane cigaretama, Dufayet navodi takozvano "pravilo 30": potrebna je temperatura od najmanje 30 Celzijevih stupnjeva, vlažnost zraka ispod 30%, vjetar slabiji od 30 km/h i barem 30% neizgorenog opuška.
Profesor psihijatrije Michel Lejoyeux sa Sveučilišta Paris 7 objašnjava da se osobe koje pale vatru mogu podijeliti u tri kategorije: neoprezni, oni koji imaju koristi (primjerice, od osiguranja) i piromani. "Piroman ne dobiva novac, nema duha osvete, vatra mu ne služi ničemu, ali on voli vatru," pojasnio je. Ipak, ističe da je piromanija rijedak psihijatrijski poremećaj koji se teško dijagnosticira i čini tek mali broj osuda.
Dok se vlasti fokusiraju na kažnjavanje pojedinaca, raste i pritisak na vladu koju se optužuje da nije bila dovoljno pripremljena za ovakve razmjere katastrofe. Predsjednik Emmanuel Macron poručio je da sada nije vrijeme za kritike. "Morat ćemo ponovno zasaditi i izgraditi drugačiju vrstu šume jer se moramo prilagoditi strukturnim uvjetima klimatskih promjena," izjavio je ovaj tjedan, dodavši kako će doći vrijeme za analizu naučenih lekcija, ali da zemlja zasad mora ostati ujedinjena.
