Statistički ured Europske unije, Eurostat, objavio je 4. kolovoza 2026. podatke o minimalnim plaćama za drugu polovicu godine. Analiza 29 europskih zemalja pokazuje da je od siječnja do srpnja 2026. samo osam država povećalo bruto minimalac, dok je inflacija u eurozoni u istom razdoblju iznosila 3,2 posto. To znači da su radnici s minimalnom plaćom u mnogim zemljama realno izgubili dio kupovne moći.
Luksemburg na vrhu po iznosu, ali ne i po vrijednosti
Prema nominalnom iznosu, Luksemburg je u srpnju 2026. imao uvjerljivo najvišu bruto minimalnu plaću od 2771 eura. Slijede Irska s 2391 eurom, Njemačka s 2343 eura, Nizozemska s 2338 eura i Belgija s 2234 eura. Tih pet zemalja jedine su prešle granicu od 2000 eura bruto mjesečno, dok je Francuska sa 1867 eura najbliža toj skupini.
Međutim, kada se platežna moć uskladi s troškovima života i izrazi standardom kupovne moći (PPS), umjetnom jedinicom koja omogućuje pravedniju usporedbu, Njemačka preuzima prvo mjesto s 2164 PPS-a. Luksemburg pada na drugo mjesto s 2108 PPS-a, a slijede Nizozemska (2023 PPS-a), Belgija (1922 PPS-a) i Irska (1756 PPS-a).
Hrvatska u srednjem rangu, ali bilježi napredak
Hrvatska se s bruto minimalcem od 1050 eura nalazi u skupini od devet zemalja s plaćama između 1000 i 2000 eura. U toj su kategoriji još Slovenija (1482 eura), Španjolska (1425 eura), Litva (1153 eura), Poljska (1119 eura), Cipar (1088 eura) te Grčka i Portugal s po 1073 eura.
Kada se primijeni standard kupovne moći, Hrvatska napreduje za tri mjesta na ljestvici. Sličan pomak bilježi i Bugarska, dok je Srbija skočila za pet pozicija. Najveći dobitnici su Rumunjska i Sjeverna Makedonija, koje su napredovale za osam mjesta. Rumunjska je skočila s 20. na 12. mjesto, a Sjeverna Makedonija s 24. na 16. poziciju.
Kandidati prestižu članice EU-a
Više od polovice promatranih zemalja, njih 15, ima bruto minimalac niži od 1000 eura. Na dnu su Ukrajina sa 169 eura i Moldavija s 313 eura. Unutar Europske unije najniži minimalac ima Bugarska (620 eura), no zanimljivo je da je četiri zemlje kandidatkinje nadmašuju: Turska (621 euro), Sjeverna Makedonija (624 eura), Crna Gora (670 eura) i Srbija (743 eura).
Prema kupovnoj moći, Sjeverna Makedonija (1142 PPS-a) i Srbija (1094 PPS-a) prestižu čak sedam članica EU-a, među kojima su Malta, Slovačka, Mađarska i Češka. Na samom dnu ljestvice po PPS-u unutar Unije nalaze se Estonija s 935 PPS-a i Latvija s 938 PPS-a. Najnižu vrijednost u cijeloj analizi ima Albanija sa 705 PPS-a.
Najveći rast i najveći pad
Od siječnja do srpnja 2026. minimalnu plaću povećalo je samo osam zemalja. Predvodi Sjeverna Makedonija s rastom od 6,9 posto, a slijede Rumunjska i Estonija s po 6,8 posto. Značajniji rast zabilježile su i Belgija (5,8 posto) i Grčka (4,5 posto), dok su povećanja u Luksemburgu (2,5 posto), Francuskoj (2,4 posto) i Nizozemskoj (1,9 posto) bila skromnija.
S druge strane, najveći gubitnik na ljestvici kupovne moći je Estonija, koja je pala s 16. na 26. mjesto. Latvija, Češka i Cipar izgubile su po četiri pozicije. Pet članica EU-a, Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska, uopće nema zakonski propisanu nacionalnu minimalnu plaću.
Turska pod najvećim pritiskom inflacije
Inflacija je posebno teško pogodila Tursku, koja ima najvišu stopu u Europi. Između prosinca 2025. i lipnja 2026. dosegnula je 17,8 posto. Budući da Turska sada minimalac usklađuje samo jednom godišnje, radnici kontinuirano gube kupovnu moć. Dodatni problem je što gotovo 40 posto zaposlenih u Turskoj prima upravo minimalnu plaću. Visoke stope inflacije zabilježene su i na Malti (8,2 posto), Cipru (5,4 posto) i u Nizozemskoj (4,7 posto) između siječnja i srpnja 2026.