Potpredsjednica HGK Marija Šćulac ističe da su ekstremne vrućine, suše i požari postali konkretna prijetnja gospodarskoj konkurentnosti, a procjene Svjetske banke sugeriraju potrebu za dodatnim godišnjim ulaganjima od 1,1 posto BDP-a.
Rekordne temperature, dugotrajne suše i razorni požari više nisu samo ekološki problem, već izravno pogađaju hrvatsko gospodarstvo. Upozorenje je to koje je na HRT-u iznijela Marija Šćulac, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK), naglasivši da klimatske promjene već sada imaju opipljivu financijsku cijenu.
"Sve ove ekstremno visoke temperature, suše, požari i druge nepogode danas imaju svoju stvarnu, konkretnu gospodarsku cijenu", izjavila je Šćulac. Prema njezinim riječima, bez odgovarajućih mjera prilagodbe, štete od klimatskih promjena na europskoj razini mogle bi dosegnuti vrtoglavih 126 milijardi eura godišnje.
Hrvatska se, zbog svoje veličine i strukture gospodarstva, nalazi u skupini država koje su posebno izložene klimatskim rizicima. Procjene Svjetske banke, koje je prenijela potpredsjednica HGK, ukazuju na to da bi zemlja za prilagodbu i dekarbonizaciju trebala izdvajati dodatnih 1,1 posto BDP-a godišnje.
Iako se radi o značajnom iznosu, Šćulac upozorava da je odgađanje tih ulaganja dugoročno znatno skuplja opcija. "Kada danas govorimo o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti, ne govorimo samo o zaštiti okoliša, nego prvenstveno o gospodarskoj konkurentnosti", poručila je.
Gotovo da nema sektora koji ne osjeća posljedice, no neki su pod udarom jače od drugih. Poljoprivreda se bori s ekstremnim vremenskim obrascima koji smanjuju prinose, dok bi se turističke navike mogle drastično promijeniti.
"Zbog visokih temperatura gosti će mijenjati svoje navike i sve manje dolaziti tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci", prognozira Šćulac. To će prisiliti turistički sektor na produljenje sezone i prilagodbu poslovnih modela. Građevinarstvo, pak, mora tražiti načine za organizaciju rada za vrijeme nesnosnih vrućina, dok promet i logistika već bilježe probleme zbog suša i niskih vodostaja.
Visoke temperature istovremeno dižu potrošnju električne energije i stvaraju pritisak na proizvodnju. "Energetska tranzicija, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena, nema alternativu. Međutim, Hrvatska mora strašno ubrzati taj proces", upozorila je Šćulac, dodajući da se ne radi samo o izgradnji solara i vjetroelektrana.
Ključnim smatra modernizaciju elektroenergetske mreže koja će moći prihvatiti sve veći udio energije iz obnovljivih izvora, kao i ulogu baterijskih sustava za pohranu viškova energije. "Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije", zaključila je.
Hrvatska nije usamljena u ovim izazovima. U Engleskoj i Walesu zabilježen je iznimno suh srpanj, a u pojedinim dijelovima Engleske već je proglašena suša. Stručnjak za geoprostorne podatke Tom Gray zorno je prikazao brzinu promjena na području južne Engleske. "Ova slika snimljena je 26. lipnja ove godine, a ova 29. srpnja. Dakle, razlika je samo mjesec dana. Ali pogledajte kako izgleda nakon što smo imali tako izražen toplinski val, a ovog mjeseca uopće nije bilo kiše", rekao je Gray.
Slična je situacija i u njemačkoj Bavarskoj, gdje poljoprivrednici očekuju katastrofalne prinose. Michael Pellmeyer, poljoprivrednik iz Freisinga, svjedoči o teškom stanju: "U našoj regiji praktički nije bilo oborina dva mjeseca i to je katastrofa, posebno za žitarice. Bilježimo neke od najlošijih prinosa žitarica otkad se vode evidencije. A još smo se nakon jakog nevremena morali suočiti sa štetom od tuče."
Problem je globalan. U Južnoj Koreji su neki proizvodi na tržnicama u samo tjedan dana poskupjeli za trećinu. Svjetski program za hranu UN-a dodatno upozorava na rizik od gladi zbog klimatskih fenomena. "Takvi uvjeti uključuju zagrijavanje Tihog oceana, što utječe na klimu diljem svijeta. Prošli El Niño uzrokovao je veliko povećanje gladi", rekao je Jean-Martin Bauer, direktor Službe za analizu sigurnosti hrane i prehrane Svjetskog programa za hranu.
