Hrvati tonu u dugove: Gotovo 29 milijardi eura kredita

Ukupna zaduženost hrvatskih građana po kreditima dosegnula je gotovo 29 milijardi eura, a sve veći broj kućanstava živi od rate do rate. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju svibnja 2026. godine ukupni krediti kućanstvima iznosili su 28,7 milijardi eura, pri čemu polovicu tog iznosa čine stambeni krediti, koji bilježe rast od 15 posto. Ostatak otpada na potrošačke i gotovinske kredite, čija je vrijednost unazad godinu dana porasla za deset posto.

Mjesečno tisuće novih dužnika

Gotovinski kredit svakog mjeseca dobije između 20 i 25 tisuća građana, što na godišnjoj razini znači između 240 i 300 tisuća novih kredita. Prosječni dug po kreditu iznosi oko 9000 eura, a ukupna zaduženost u kreditima za tekuću potrošnju premašila je 11 milijardi eura. To je protuvrijednost četiriju prosječnih mjesečnih neto plaća svih zaposlenih u zemlji.

Gotovo svaki četvrti punoljetni stanovnik Hrvatske ima neki od potrošačkih kredita. Četveročlana obitelj iz Zagreba, primjerice, podigla je gotovinski kredit od dvije tisuće eura kako bi pokrila troškove ljetovanja. "Drugačije nije išlo", rekao je otac koji je potpisao ugovor. Mladić iz Zagreba, nogometni fan, digao je pet tisuća eura za put na Svjetsko prvenstvo u SAD-u. "Bilo je sad ili nikad", izjavio je, dodajući da mu rata sada pojede petinu plaće.

Rastu problemi s otplatom

Kako raste zaduženost, tako rastu i poteškoće s otplatom. Najproblematičnijima su se pokazali upravo potrošački krediti: 4,7 posto dužnika kasni više od tri mjeseca s plaćanjem rata. Građani trenutno bilježe kašnjenja u otplati gotovinskih kredita veća od 520 milijuna eura. Analitičari RBA upozoravaju: "Dvoznamenkaste godišnje stope rasta kredita traju od početka 2024."

Prema strukturi kreditnog portfelja banaka s kraja prošle godine, u sektoru kućanstava moglo bi biti između 55 i 60 tisuća aktivnih kreditnih partija u statusu loših, teško naplativih kredita. Banke dio loših potraživanja prodaju agencijama za naplatu dugova, što smanjuje njihov službeni postotak loših kredita, ali ne i stvarni broj građana u problemima.

Blokirani i ovršeni: tisuće novih slučajeva

Agencije za otkup dugova blokirale su oko 82 tisuće osoba zbog približno 400 milijuna eura glavnice duga. Država ima još više ovršenih dužnika među građanima, oko 84 tisuće, s više od milijardu eura nenaplaćene glavnice. Prema podacima Fine, ukupan broj blokiranih i ovršenih dužnika iznosi 194 tisuće, što je najmanje u posljednjih jedanaest godina, no tijekom svibnja i lipnja 2026. u blokadu je dospjelo oko 13 tisuća novih dužnika.

Fina je također utvrdila da 73 tisuće pojedinaca ima ovrhu za iznos manji od 1327 eura. Većina blokiranih, njih oko 150 tisuća, nalazi se u višegodišnjoj blokadi. Za svakih sto eura u gotovinskim kreditima, građani tijekom godine otplate 18 eura prethodnog duga, no u isto vrijeme ponovno se zadužuju za 28 eura, što rezultira time da na kraju godine imaju deset eura više duga.

HNB pooštrava uvjete

Zbog povećanog rizika u financijskom sektoru, Hrvatska narodna banka ograničila je iznos mjesečne otplate duga: kod nestambenih kredita ukupna mjesečna otplata ne smije prelaziti 40 posto dohotka, a kod stambenih 45 posto. Cilj je zaustaviti trend u kojem građani, potaknuti visokom inflacijom, brzim gotovinskim kreditima pokrivaju tekuće životne troškove iznad svojih realnih mogućnosti.

Građani godišnje uzmu oko 25 tisuća novih stambenih kredita, a ukupan broj stambenih kreditnih partija dosegao je 235 tisuća. Prosječna kamatna stopa na stare stambene kredite iznosi 3,03 posto, dok je na novoodobrene nešto niža i iznosi 2,91 posto. Potrošački krediti nose kamatu od 5,3 posto. Pregrijano nekretninsko tržište dodatno izaziva nemir jer je polovica kreditnog portfelja banaka, bilo putem direktnog kreditiranja bilo putem hipoteka, vezana za nekretnine.

Mlada žena koja se, kako sama kaže, "navukla" na kupnju na rate, priznaje da više ne zna točno koliko duguje. Odjeća, mobitel, kućanski aparati, sve se može otplatiti na rate, a uvijek se nađe još jedan popust. Njezino iskustvo odražava sve prisutniji obrazac: broj ljudi koji žive od jedne rate do druge stalno raste.