Klimatske promjene više nisu daleka prijetnja, već realnost koja već sada ozbiljno ugrožava hrvatsko gospodarstvo. Upozorenje je to Marije Šćulac, potpredsjednice Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja je u razgovoru za Dnevnik HTV-a istaknula da bi Hrvatska, prema procjeni Svjetske banke, za uspješnu prilagodbu trebala godišnje izdvajati dodatnih 1,1 posto bruto domaćeg proizvoda.
Ti su iznosi golemi, no Šćulac naglašava da bi cijena nečinjenja mogla biti još veća. Na razini Europe, procjenjuje se da bi godišnje štete uzrokovane sušom mogle dosegnuti čak 126 milijardi eura, a Hrvatska se ubraja među zemlje najizloženije klimatskim rizicima.
Nijedan sektor nije pošteđen
Potpredsjednica HGK upozorila je da praktički ne postoji dio gospodarstva koji nije pogođen klimatskim promjenama. Poljoprivreda se već suočava s posljedicama ekstremnih temperatura i suša, dok se turizam mora prilagoditi novim navikama gostiju. Umjesto ljetnih mjeseci, turisti će sve češće birati manje topla godišnja doba, što znači da će turistički sektor morati produljiti sezonu i prilagoditi svoje poslovne modele.
Građevinarstvo će također morati pronaći nove načine organizacije rada tijekom ekstremnih vrućina, dok logistika i promet već osjećaju posljedice niskih vodostaja. Poseban naglasak stavljen je na energetski sektor, gdje Hrvatska mora dramatično ubrzati proces tranzicije.
Ključni projekt: Modernizacija mreže
Prema riječima Šćulac, energetska tranzicija ne podrazumijeva samo gradnju novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana, već širu transformaciju cjelokupnog sustava. Hrvatskoj je potrebna snažna i moderna elektroenergetska mreža koja će moći prihvatiti sve veći broj obnovljivih izvora energije.
Važnu ulogu u tome imat će i baterijski sustavi koji bi u razdobljima visoke proizvodnje mogli pohranjivati energiju i vraćati je u mrežu kada je nedostaje.
"Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije", zaključila je Marija Šćulac u Dnevniku HTV-a.
Ubrzana modernizacija mreže nije samo pitanje energetske učinkovitosti, već i nužan korak kako bi se izbjegli problemi s opskrbom, rast troškova i ozbiljni gospodarski poremećaji koji prijete ako se ne reagira na vrijeme.