Hrvatska pred ozbiljnom krizom: Plenkovićev oprezni pristup
Ministar financija zadao je ministrima rok do 1. rujna da pripreme 'kresanja' u resorima, a plaće u javnom sektoru iduće godine neće rasti.
Ministar financija zadao je ministrima rok do 1. rujna da pripreme 'kresanja' u resorima, a plaće u javnom sektoru iduće godine neće rasti.
Hrvatska se suočava s ozbiljnom fiskalnom konsolidacijom, a Vlada priprema rebalans proračuna koji će zaustaviti brojne kapitalne projekte i zamrznuti rast plaća u javnom sektoru. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je kolegama da će biti brutalan, a premijer Andrej Plenković zagovara model postupnih, tihih rezova. Dok zaposleni u državnoj i javnoj službi do kraja godine mogu očekivati maksimalno tri posto povećanja plaća, iduće godine rast će biti nula.
Veliki infrastrukturni projekti, posebno u resorima prometa i infrastrukture te vodno-komunalnih projekata, ostaju na čekanju. Ministar financija svim je kolegama dao jasan zadatak: do 1. rujna 2026. moraju pripremiti popis rezova u svojim ministarstvima. Plaće u javnom sektoru iduće godine neće rasti, a jedina kompenzacija za izvrsne radnike bit će do pet dana dodatnog godišnjeg odmora. Poruka Vlade zaposlenima je jasna: "što ste 'jamili', 'jamili' ste".
Rebalans proračuna koji se priprema daleko je od tehničke korekcije. Nakon godina snažnog rasta prihoda potaknutog inflacijom i europskim fondovima, prostor za daljnje povećanje rashoda drastično se suzio. Državni proračun jedva se održava na dopuštenom deficitu od tri posto, a pritisak stvaraju pad turizma, rast cijena i sve ozbiljnija kriza s gorivima, na nekim crpkama u Hrvatskoj već nedostaje dizela i plavog dizela.
Najveći teret past će na kapitalne projekte koji kasne ili imaju slabu dinamiku povlačenja europskog novca. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine moglo bi odgoditi dio investicijskih programa koji nisu vezani uz obnovu od potresa, i to sve do 2027. godine. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, na čelu s ministrom Olegom Butkovićem, suočit će se s produljenjem rokova za nacionalnu komponentu financiranja velikih željezničkih projekata.
Ministarstvo gospodarstva fokusirat će se na racionalizaciju subvencija, uz postupno smanjivanje milijardi eura izdvajanih za energetske potpore. Ministarstvo poljoprivrede, koje vodi Domovinski pokret, neće doživjeti dramatična rezanja zbog političke osjetljivosti sektora, ali pad potpora u Slavoniji, gdje ta stranka još uvijek ima uporište, bit će teško opravdati.
Resori zdravstva, školstva i socijale imat će najmanje posla s rezanjem jer su njihovi rashodi uglavnom fiksni. Ipak, ministrica zdravstva Irena Hrstić mogla bi osjetiti pritisak ministra financija da "zavrne pipu" i provede racionalizaciju bolničkog sustava, objedinjenu nabavu i strožu kontrolu troškova. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih teško može biti predmet značajnijih rezova, ali investicijski projekti koji nisu započeli mogli bi biti odgođeni.
Jedina područja koja će gotovo sigurno ostati izvan ozbiljnijih rezova su obrana i unutarnji poslovi. Zbog NATO-ovih obveza i ubrzanog naoružavanja, izdvajanja za Ministarstvo obrane nastavit će rasti. Slično vrijedi i za Ministarstvo unutarnjih poslova, posebno u dijelu zaštite granice i modernizacije policije. S druge strane, Ministarstvo kulture i medija moglo bi osjetiti najveći teret na novim investicijskim projektima, dok će programi financirani europskim novcem ostati prioritet.
Ministar financija otvoreno je najavio i detaljnu analizu materijalnih troškova državne uprave. Dio novih zapošljavanja bit će zamrznut, a kontrola službenih putovanja, vanjskih usluga, savjetničkih ugovora i nabave opreme bit će pooštrena. Iako pojedinačno ove mjere ne rezultiraju velikim uštedama, njihov učinak na cijeli državni sustav može biti mjerljiv.
Najizgledniji scenarij nije klasični rebalans s rezovima kakvi su se provodili tijekom dužničke krize prije petnaestak godina, već model "tihe konsolidacije". On uključuje usporavanje rasta rashoda, odgađanje manje prioritetnih investicija, racionalizaciju državne administracije i selektivno ukidanje pojedinih subvencija. Ovakav pristup omogućuje Vladi da zadrži političku poruku o nastavku gospodarskog rasta, dok istovremeno šalje poruku Europskoj komisiji i financijskim tržištima da Hrvatska ozbiljno radi na kontroli proračunskog deficita i javnog duga.
Ključno pitanje nije koliko će se uštedjeti u apsolutnom iznosu, već ima li Vlada političke snage za smanjenje rashoda koji stalno rastu, posebno plaća u javnom sektoru, subvencija i operativnih troškova države. Odgovor na to pitanje otkrit će je li predstojeći rebalans samo redovita proračunska korekcija ili početak ozbiljnije fiskalne konsolidacije prije izrade državnog proračuna za 2027. godinu.
Dodatni pritisak stvara Vladina odluka da se dobiti tvrtki u državnom vlasništvu transferiraju izravno u državni proračun. To znači da tvrtke s najvećim dobitima neće moći ulagati koliko su planirale, već će i svoje projekte morati stavljati na čekanje. Istodobno, ukidanje poreza na dohodak od mirovina stvorit će manjak od gotovo 200 milijuna eura za jedinice lokalne i područne samouprave, kojima je porez na dohodak izvorni prihod. Vjerojatno će država morati koristiti kompenzacijske mehanizme za većinu njih.
Ministar Ćorić u svojim posljednjim nastupima ne fokusira se na "velike reforme", već na upravljanje rashodima i učinkovitost države. Njegovi prioriteti uključuju jačanje porezne discipline i suzbijanje sive ekonomije, racionalizaciju državne potrošnje prije povećanja poreza te očuvanje investicijskog rejtinga i fiskalne vjerodostojnosti prema Bruxellesu. Najviše će nastradati državne agencije i javne ustanove s preklapajućim nadležnostima, subvencije bez mjerljivog učinka, kapitalni projekti s niskom realizacijom i materijalni rashodi ministarstava.
