Hrvatska bilježi rast turističkih brojki unatoč ranijim nagađanjima o padu, no ugostitelji se suočavaju s praznim terasama zbog visokih cijena koje tjeraju goste da kuhaju u apartmanima.
Nakon što su se u lipnju i početkom srpnja širile priče o tome da su turisti odustali od Hrvatske, srpanj je donio potpuni preokret. Plaže su zadnjih tjedana pune, apartmani i hoteli popunjeni, a brojke potvrđuju da turizam, barem statistički, cvjeta. Na otoku Krku gužva je tolika da su goste počeli smještati i pod more, otvaranjem nove ture šetnje morskim dnom.
"Jako mi se svidjelo. Bilo je to sjajno iskustvo. Vidjeli smo ribe, malog ježa i morske zvijezde", ispričao je Alex, turist iz Njemačke, za Net.hr. Nijemci su uvjerljivo najbrojniji gosti na Krku, a rast noćenja od 2 posto u srpnju pokazuje da su ostali vjerni drugom najvećem hrvatskom otoku.
Prema podacima e-Visitora koje prenosi Net.hr, od početka godine u Hrvatsku je stiglo 12,4 milijuna turista, što je porast od 1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvarili su 59,1 milijun noćenja, također 1 posto više. Srpanj je donio još bolje rezultate: 4,7 milijuna dolazaka (porast od 2,5 posto) i 29,6 milijuna noćenja (rast od 1 posto).
Na Bolu na Braču također bilježe rast od 1 posto. Uz Nijemce, Austrijance, Slovence i domaće goste, sve više dolazi i Srba zahvaljujući izravnoj zrakoplovnoj liniji. "Posljednjih nekoliko godina vrlo su turbulentne, još od korone praktički nismo imali sezonu koju smo dočekali bez neke nove globalne krize i neizvjesnosti, i u tom kontekstu činjenica da smo zadržali prošlogodišnje rezultate i ostvarili rast za nas je dobar rezultat", izjavila je Katarina Maričić, načelnica Općine Bol.
Unatoč dobrim brojkama, ugostitelji se suočavaju s praznim terasama. Iako su prijavili veći promet, pitanje je rade li doista bolje. Dok neki smatraju da je razlog prevelik broj restorana, prodajni stručnjak Emil Pavić ukazuje na ključni problem: preskupo smo postali.
"Jedno jeftino jelo kao što je pizza, koje sad košta 10, 12, 15 pa i 20 eura, to je suluda stvar, mislim, oni koji to proizvode znaju koliko ona zapravo košta. Ja sam nedavno bio u Italiji, ja sam se šokirao njihovim cijenama, oni su puno jeftiniji od nas", rekao je Pavić za Net.hr.
Više cijene primijetili su i gosti na Braču, no ključno je pitanje jesu li dobili vrijednost za svoj novac. "Svaka roba na tržištu pronaći će svog kupca, a na svakom je poduzetniku da pronađe taj balans između cijene i vrijednosti koju će njegovi kupci prepoznati. Oni koji pronađu taj balans i koje gost prepozna bit će uspješni, a oni koji se ne snađu, teško će dugoročno opstati", poručila je Maričić.
Pavić upozorava da preskupi restorani imaju šire posljedice. "Kod nas većina gostiju još uvijek dolazi u privatni smještaj, u apartmane. To su ljudi koji kuhaju u apartmanima i pripremaju hranu, što znači da automatski kupuju tu hranu u trgovačkim centrima, potražnja za tim proizvodima ne pada i cijene konstantno rastu", objasnio je.
Ipak, gosti su spremni platiti više za vrhunske autohtone proizvode koje kod kuće ne mogu probati. Na Krku imaju formulu zbog koje im se gosti vraćaju. "Odlična gastronomija, naša vrbnička žlahtina, pršut, autohtoni proizvodi, šurlice... Znači, gastronomija je na visokoj razini", zaključio je Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice otoka Krka.
Recept je jasan: umjesto burgera i pizze na svakom koraku, možda je vrijeme za povratak Mediteranu kakav je nekad bio. Uz bolju ponudu domaćih specijaliteta restorani će biti puniji, a gosti će manje pitati za cijene.
