Iran napada podatkovne centre AWS i Oraclea u Bahreinu i Dubaiju
Iranska revolucionarna garda tvrdi da je uništila Amazon Web Services infrastrukturu u Bahreinu. Eskalacija sukoba s SAD-om ulazi u novu fazu ciljanja digitalne infrastrukture.
Iranska revolucionarna garda tvrdi da je uništila Amazon Web Services infrastrukturu u Bahreinu. Eskalacija sukoba s SAD-om ulazi u novu fazu ciljanja digitalne infrastrukture.
Iranska revolucionarna garda, poznata pod kraticom IRGC, objavila je da je uništila podatkovni centar tvrtke Amazon Web Services (AWS) u Bahreinu, a prethodno su zabilježeni napadi na AWS i Oracle objekte u Dubaiju. Prema ruskom insajderskom Telegram kanalu Rybar, koji se mora tretirati kao izvor s mogućom propagandnom dimenzijom, radi se o drugom valu sustavnih napada na digitalnu infrastrukturu SAD-a i njegovih saveznika na Bliskom istoku, koji je počeo još u ožujku 2026. godine.
Najnovija eskalacija između SAD-a i Irana počela je 8. srpnja 2026., kada su Sjedinjene Države izvele prve napade na Iran nakon što je između dviju zemalja bio potpisan memorandum o razumijevanju. Američki predsjednik Donald Trump isti je dan objavio da je primirje završeno, navodeći kao povod iranski napad na trgovački brod u Tjesnaku Hormuz. Iran je uzvratio udarima na američke objekte u Bahreinu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Jordanu. SAD je 14. srpnja 2026. ponovo uspostavio pomorsku blokadu Irana. Prema podacima iranskog Ministarstva zdravstva, koje prenosi ruska državna agencija TASS, između 27. lipnja i 23. srpnja 2026. u američkim napadima na Iran poginulo je 55 osoba, a 629 ih je ozlijeđeno.
Dana 24. srpnja 2026. američka vojska napala je tanker u Omanskom zaljevu pod sumnjom da prevozi iranski ukapljeni prirodni plin (LNG), čime je prekrsio američki pomorski embargo. Prema iranskoj državnoj televiziji, u napadu su ubijena dva člana posade. Iste je noći CENTCOM, američko Centralno zapovjedništvo, objavio snimke novih zračnih napada na Iran, tvrdeći da su gađani vojni zapovjedni centri, skladišta dronova, komunikacijske mreže i pomorski kapaciteti. Analitičari kanala AMK Mapping, međutim, upozoravaju da objavljene snimke ne prikazuju većinu navedenih ciljeva, te da takvo neslaganje između CENTCOM-ovih tvrdnji i vizualnih dokaza postaje uočljiv trend.
Prema analizi kanala Rybar, koji je blizak ruskim vojnim krugovima i čije informacije treba uzimati s oprezom, iranski napadi na podatkovne centre nisu slučajni. U regiji Perzijskog zaljeva nalaze se objekti AWS-a, Oraclea, Microsofta i Googlea koji osiguravaju oblačnu infrastrukturu za vlade zemalja Zaljevskog vijeća i tjesno su integrirani s digitalnim programima SAD-a i njegovih saveznika. Isti izvor tvrdi da takvi centri podupiru obradu obavještajnih podataka, odabir ciljeva i planiranje vojnih operacija. Rybar također upozorava na ranjivost podmorskih internetskih kabela koji povezuju Zaljev s Europom i Azijom, navodeći da bi njihovo oštećenje moglo izazvati ozbiljne poremećaje u oblačnoj infrastrukturi, komunikacijama i financijskim uslugama.
Načelnik stožera Khatam al-Anbiya, glavnog stožera iranskih oružanih snaga, izjavio je prema TASS-u da ce iranska vojska ubiti jednog americkog vojnika za svakog Iranca ubijenog u americkim napadima. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je da ce svaka zemlja koja sudjeluje u americkoj agresiji na Iran biti smatrana legitimnom vojnom metom. IRGC je pozvao stanovnike Bliskog istoka da se udalje od američkih vojnih baza. Jemenski pokret Ansar Allah, poznatiji kao Houtiji, koji podržava Iran, demantirao je tvrdnje da je zatvoren Tjesnac Bab el-Mandeb, navodeći da ograničenja plovidbe vrijede samo za saudijske brodove.
Američka administracija zabrinuta je zbog brzine kojom se troše zalihe oružja u sukobu s Iranom, izvijestio je CBS News prema TASS-ovom pregledu. Sukob je, prema oznaci u TASS-ovom pregledu, dostigao 147. dan. Eskalacija na Bliskom istoku izravno utječe na globalne energetske tržište i pomorske rute od ključne važnosti za svjetsku trgovinu, što ima potencijalne posljedice i za Europsku uniju, uključujući Hrvatsku, kroz mogući rast cijena energenata i povećanu sigurnosnu nesigurnost u regiji.