Docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, koji je još kao student počeo propitivati stare mitove o Alki, danas ovu vitešku igru predaje studentima na engleskom, a u subotu će gledateljima diljem svijeta približiti priču o Čoji.
Jakov Žižić, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, čovjek je koji je svoju intelektualnu radoznalost, potaknutu rodnim Sinjem, pretočio u znanstveno istraživanje Sinjske alke. Gotovo dva desetljeća nakon prvih istraživačkih koraka, danas ne samo da predaje kolegij o Alki, već će ove subote, 8. kolovoza 2026., sjesti uz Alkarsko trkalište kao sukomentator izravnog prijenosa Čoje, posljednjeg probnog natjecanja za Alku.
Prijenos počinje u 17:30 sati, a gledatelji će ga moći pratiti na Hajduk Digital TV-u te na Facebook i Youtube stranicama portala Dalmacija News. Za Žižića je ovo prilika da široj publici ispriča bogatu priču o natjecanju čiji korijeni sežu dalje nego što se često misli.
Jedna od ključnih priča koju Žižić želi podijeliti s gledateljima tiče se samih početaka Čoje. Suprotno uvriježenom mišljenju, ona ne potječe iz slavne 1715. godine.
"Ona ne datira iz 1715. godine, o svemu tome ćemo govoriti i u prijenosu, već tek početkom 20. stoljeća generalna proba prvi put dobiva jasno mjesto i ulogu u alkarskim propisima. Tu generalnu probu nisu isprva nazivali Čoja. To je bio i oblik kvalificirajuće trke jer je bilo propisano da mladi alkar koji ne bi sudjelovao na generalnoj probi ne bi mogao sudjelovati u Alki. U glavnoj probi su se alkari međusobno natjecali za komad crvene čoje koju su sami nabavljali, i onaj tko bi pobijedio dobio bi tu čoju. To je početak Čoje kao posljednjeg probnog natjecanja za Alku. Govorimo o 1901. godini kada je sve krenulo", rekao je Žižić za Dalmacija News.
Upravo je tkanina, pretpostavlja se, zaslužna za kasnije ime natjecanja. Žižić ovu tradiciju stavlja i u širi europski kontekst, povezujući je s drugim viteškim igrama.
"Kada sve stavimo u širi kontekst, shvatimo da je natjecanje za čoju poveznica Alke s europskom tradicijom viteških igra i natjecanja. Imate, primjerice, poznato natjecanje 'Palio di Siena' u Italiji, koje je tradicionalno konjičko natjecanje. Ondje se jahači bore za komad fine tkanine."
Žižićev istraživački put započeo je 2009. godine kada se kao student uključio u izradu vodiča o Alci za medije. Već tada je uočio da je ozbiljno proučavanje ove viteške igre, uz iznimku kapitalnog djela Šime Jurića iz 1988. godine, uglavnom bilo prepušteno amaterskim istraživačima.
"Shvatio sam da je istraživanje Alke do tada, ako izuzmemo Šimu Jurića koji je 1988. objavio kapitalno djelo o povijesti Sinjske alke, uglavnom bilo prepušteno amaterskim istraživačima. I danas postoje povijesne naracije o Alki koje su oblikovali amaterski istraživači. Ja sam već tada težio strogo znanstvenom pristupu i onda sam se na taj način i usmjerio u istraživanju Alke", prisjeća se.
Njegov rad doveo ga je do Hrvatskog katoličkog sveučilišta, gdje se 2018. godine zaposlio iste godine kada je pokrenut kolegij Sinjska alka. Kolegij je prvi predavao don Josip Dukić, sveučilišni profesor crkvene povijesti, a Žižić se priključio 2021. godine. U međuvremenu je postao docent i danas je to jedan od predmeta koje redovito predaje.
Od ove akademske godine kolegij je napravio novi iskorak te se predaje na engleskom jeziku kao "The Alka of Sinj". Razlog su strani studenti koji u Zagreb dolaze kroz Erasmus+ programe, ali interes pokazuju i domaći polaznici. Ove godine kolegij su pohađale dvije studentice iz Francuske te jedna iz Slovačke, koje su bile iznimno motivirane.
Poseban izazov predstavljalo je prevođenje alkarske terminologije na engleski jezik.
"Primjerice, ne možete alkarskog vojvodu prevesti kao 'Alka Duke' već 'Alka Master'. Upravo mi je to, kako ćemo cijelu alkarsku terminologiju prenijeti na engleski jezik, bio jedan od izazova", objašnjava Žižić.
Ono što Čoju čini posebnom je i njezin kontinuitet. Za razliku od natjecanja za Baru, koje datira od 1962. godine i ponekad se nije održavalo, Čoja se od svojih početaka 1901. godine održava redovito.
"Nije se nikad dogodila da Čoja nije bila održana. Bilo je pak slučajeva da se nije održalo natjecanja za Baru koje počinje 1962. i predstavlja pretposljednje natjecanje za Alku. Tako da od 1901. godine, svaki put kad je održana redovita Alka imamo i pobjednika Čoje", ističe Žižić.
