Nekad nezamislive, ljetne berbe sada su nužnost. Niko Karaman, enolog iz Konavala, za Slobodnu Dalmaciju objašnjava kako suša mijenja vinogradarstvo i što to znači za ovogodišnji urod.
Nesnosne vrućine ove su godine pomaknule početak berbe grožđa iz rujna u kolovoz, gotovo mjesec dana ranije od donedavno uobičajenog termina. Kolovoške berbe koje su nekada bile nezamislive sada su uobičajene, a prognostičari najavljuju još toplija ljeta, stoga je mudro pobrati grožđe prije nego što se 'skuha' u vinogradima.
Na Pelješcu su već počeli brati ranije sorte, a i u Konavlima će neki, kako doznaje sugovornik, u subotu krenuti u berbu pošipa. "Mora se tako jer je velika suša i zbog manjka vode biljka jednostavno ne može izdržati", ističe Niko Karaman, diplomirani inženjer agronomije i enolog iz Konavala.
Karaman objašnjava da zbog nedostatka vode loza počinje koristiti vodu sačuvanu u listu ili bobici, što dovodi do smežuravanja i nedostatka vode u grozdovima. Ako nema kvalitetnog navodnjavanja ili kiše, ranije berbe su rješenje.
"Grožđe je ove sezone inače potpuno zdravo, postignuti su već prilično dobri šećeri, samo što će randmani biti puno manji. Nećete imati 60 ili 70 posto, nego 55, ovisno o kojoj se sorti radi", navodi Karaman. Za malvasiju, s obzirom na sušu i slabije razvijenu bobicu, randman sigurno neće biti viši od tog postotka.
Unatoč suši, godina je fantastična što se tiče zdravstvenog stanja loze. "Nema pepelnice, peronospore ni štetočina, jedino je eska, bolest drva loze, ove godine dosta uzela maha", otkriva Karaman. Malvasija je prvenstveno stradala jer velike vrućine u srpnju i kolovozu ovom oboljenju jako pogoduju. "Može se reći da je eska eskalirala s ovogodišnjim toplinskim valovima", dodaje.
Prema Karamanu, suša je na Pelješcu i u unutrašnjosti Hrvatske stvorila veće probleme nego u Konavlima, gdje su samo manji dijelovi pogođeni sušom i nemaju pristup navodnjavanju. Konavle imaju mogućnost navodnjavanja vinogorja jer kroz njihov kraj prolazi rijeka Ljuta, ali nema puno vinograda pa ni potrebe za navodnjavanjem nisu prevelike. U Donjoj bandi, Radovčićima i Popovićima vinogradi su uglavnom pod vodom, u polju.
Što se tiče početka berbe kod Karamana, trenutačno kontrolira šećere na malvasiji koji su na oko 15, dok su na merlotu nešto veći. "Jedan moj prijatelj ima šećere već 18 na toj sorti", kaže Karaman. Predviđa da će berba merlota započeti ranije, oko 1. rujna, i to 5 do 6 dana prije uobičajenog termina, na mjestima s manjim urodom i bez dodatnog navodnjavanja. Isto vrijedi i za pošip, dok malvasija ostaje u okvirima prošlogodišnje berbe.
"Ona je malo kasnija sorta, u pravilu bi se trebala brati tek od 15. rujna nadalje. No, kako su ove klimatske promjene sve poremetile, rokovi berbe se već nekoliko zadnjih godina zbog tih toplinskih valova vrte oko 1. rujna", govori enolog.
Osvrnuo se Karaman i na vatrenu katastrofu koja je prošlog tjedna poharala omiško područje. "Vinova loza može se oporaviti, sve ovisi u kolikoj je mjeri bila zahvaćena vatrom", kaže. Ako je samo nagoreno lišće i grožđe, loza će se sljedeće godine sigurno obnoviti, no pitanje je koliko će biti rodna i koliko su pupovi stradali. Najvažnije je da nije izgorio čokot skroz.
"Ove godine berba je tamo, naravno, izgubljena. Ako je vatra sve uništila, trebat će godine za obnovu. Prvo je potrebno iskrčiti stare izgorjele čokote i zasaditi nove loze, pet do šest godina će proteći dok vinograd ne dođe u 'pravu funkciju'", objašnjava Karaman. Dodaje kako je bilo ranije slučajeva požara kad bi stradali krajnji redovi loze uz rubove šume, dok bi vinograd unutra ostao zdrav, ali i to se da obnoviti.
Karaman komentira i novi trend noćnih berbi grožđa. "Nekad su berbe kretale nakon 15. rujna, kad bi već dovoljno zahladilo i kad dani ne bi bili ovako vreli, drugačija je bila klima. Danas se preferira noćna berba i zbog radne snage kojoj je lakše brati noću, naravno ako imaš odgovarajući reflektor koji će ti osvijetliti vinograd i nosiš naglavne lampe, kao rudar", priča.
Sam je probao noćnu berbu, ali se pokazala nezahvalnom. "Dobro je što se tiče 'hladnoće' grožđa. Kad berete po noći, grožđe bude hladno, pa puno manje oksidira i manje je podložno kvarenju", objašnjava. Velika je razlika ako je temperatura grožđa 12 stupnjeva kad ga melješ, u odnosu na 30 Celzijevih stupnjeva kod dnevne berbe. Prije fermentacije, odnosno bistrenja, treba temperaturu sniziti na 10 stupnjeva, a to je lakše učiniti ako je grožđe na 12, nego na 30.
"No, radnici baš i nisu oduševljeni noćnim berbama, počneš u ponoć, a završavaš ujutro u 5 ili 6. Nije to to, svatko voli noć za spavanje, prirodno je kod čovjeka da radi danju, a noću spava", zaključuje konavoski stručnjak. Karaman očekuje prosječan i relativno dobar urod, izvrsnu kakvoću grožđa, a za točan početak berbe još provjerava razine kiselina i šećera kako bi odredio pravi trenutak.
