Kolaps na ukrajinskim granicama: 7.754 kamiona zaglavljeno
Nakon obustave rada crnomorskih luka, sav teretni promet preusmjeren je na kopnene granične prijelaze, stvarajući goleme gužve.
Nakon obustave rada crnomorskih luka, sav teretni promet preusmjeren je na kopnene granične prijelaze, stvarajući goleme gužve.
Čak 7.754 kamiona zaglavljeno je u redovima na izlazu iz Ukrajine, pokazuju podaci službenog elektroničkog sustava za praćenje teretnih vozila koje je pregledala ruska novinska agencija TASS. Nagli skok broja vozila, za gotovo 50 posto u proteklih 24 sata, izravna je posljedica obustave rada ključnih ukrajinskih luka na Crnom moru, koje su neaktivne od 22. srpnja 2026. godine.
Najveći pritisak trpi granica s Poljskom, gdje se prema različitim izvorima nalazi između 6.450 i 6.835 kamiona. Telegram kanal Voenacher objavio je podatak o 6,5 tisuća zaglavljenih vozila, dok TASS, pozivajući se na službeni elektronički sustav, navodi brojku od 6.835. Asocijacija međunarodnih špeditera Ukrajine, čije podatke prenosi ukrajinski kanal UNIAN, izvijestila je o 6.450 kamiona samo na toj dionici. Razlike u brojevima vjerojatno su posljedica različitog vremena mjerenja.
Najopterećeniji pojedinačni prijelaz je Jagodzin-Dorohusk, gdje u redu stoji 2.950 kamiona. Vrijeme čekanja na tom prijelazu doseže ekstremne razmjere: za natovarene kamione ono premašuje sedam dana, dok prazni kamioni na izlazak čekaju više od pet dana. UNIAN napominje da za neke kategorije vozila čekanje iznosi "skoro sedam dana".
Iako je situacija najdramatičnija na poljskoj granici, zastoji su zabilježeni i drugdje. Na granici sa Slovačkom čeka 581 kamion, dok je na izlazu prema Rumunjskoj evidentirano 325 vozila. Zanimljivo je da su gužve najizraženije na prijelazima koji opslužuju standardne kamione, dok su redovi na punktovima s ograničenjem težine do 7,5 tona znatno kraći.
Korijen problema leži u činjenici da od 22. srpnja tri ključne ukrajinske crnomorske luke, Odesa, Černomorsk i Južni, ne primaju niti otpremaju strane teretne brodove. Ove luke inače su odgovorne za najveći dio ukrajinskog izvoza žitarica i metalurških proizvoda, a njihova neaktivnost u jeku sezone žetve prisilila je proizvođače na traženje alternativnih, skupljih ruta.
Roba se sada preusmjerava prema dunavskim lukama Izmail, Reni i Ust-Dunaisk, kao i preko rumunjske luke Constanta, ali i cestovnim i željezničkim putem prema zapadnim granicama zemlje. Upravo je taj nagli priljev tereta na kopnene prijelaze doveo do opisanog kolapsa. Ovakav poremećaj u lancima opskrbe mogao bi se odraziti i na globalne cijene hrane, uključujući i hrvatsko tržište koje je osjetljivo na oscilacije u uvozu žitarica.
