Kraj kečapa u vrećicama i mini šampona: EU kreće u rat
Od danas na snagu stupa nova uredba o ambalaži koja će postupno promijeniti način na koji kupujemo, pakiramo i recikliramo, a prve velike zabrane stižu već 2030. godine.
Od danas na snagu stupa nova uredba o ambalaži koja će postupno promijeniti način na koji kupujemo, pakiramo i recikliramo, a prve velike zabrane stižu već 2030. godine.
Dvanaesti kolovoza 2026. godine označava početak nove ere u borbi Europske unije protiv ambalažnog otpada. Na snagu stupaju prvi amandmani EU uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), opsežnog dokumenta od 124 stranice i 71 članka, koji će u godinama koje dolaze iz korijena promijeniti svakodnevne navike potrošača i poslovne modele kompanija.
Prvi val promjena donosi nova ograničenja za upotrebu PFAS-a, skupine sintetičkih kemikalija koje se teško razgrađuju, u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom. Riječ je o tvarima koje se često koriste u posudama za dostavu hrane, omotima za brzu hranu, vrećicama za kokice za mikrovalnu i kutijama za pizzu kako bi odbijale vodu i masnoću, a povezuju se s rizicima poput raka i oštećenja jetre. Ograničavanjem njihove upotrebe nova pravila istovremeno štite ljudsko zdravlje i okoliš.
Jedna od promjena koju će potrošači osjetiti gotovo odmah odnosi se na online kupovinu. Više neće biti moguće naručiti sitan proizvod i dobiti ga u kutiji neprimjereno velikoj veličini. Opće pravilo nalaže da prazan prostor u pakiranju ne smije prelaziti 50 posto, pri čemu se i prostor ispunjen papirom, mjehurićastom folijom ili stiroporom smatra praznim. Iako je uredba stupila na snagu, tehnički kriteriji za ocjenu reciklabilnosti ambalaže počet će se primjenjivati tek od 2030. godine.
Od danas se mijenja i sama definicija ambalaže. Kapsule za kavu i čaj te određene vrećice za napitke sada se službeno klasificiraju kao ambalaža. To donosi implikacije u pogledu odgovornosti proizvođača, upravljanja otpadom na kraju životnog vijeka proizvoda i informiranja potrošača o pravilnom odlaganju.
Ugostiteljski objekti ne moraju odmah mijenjati svoju ambalažu, ali ih očekuju značajne prilagodbe. Od 1. siječnja 2027. godine bit će obvezni dopustiti kupcima korištenje vlastitih posuda, poput plastičnih kutija za hranu, bez dodatne naplate. Dvije godine kasnije, 2028., sami će morati ponuditi vlastite višekratne posude kao alternativu jednokratnima.
Veliki zaokret slijedi 1. siječnja 2030. godine, kada u ugostiteljstvu na snagu stupa zabrana određenih jednokratnih plastičnih pakiranja. To uključuje vrećice kečapa, soli, ulja, octa i šećera, kao i jednokratne kapsule za kavu. Ista zabrana neće se odnositi na kućanstva, pa će građani te proizvode moći i dalje kupovati za osobnu upotrebu. Od 2030. također se ograničava plastična ambalaža za svježe voće i povrće u količinama manjim od 1,5 kilograma, što uključuje plastične pladnjeve i vrećice u supermarketima.
Jedna od najopipljivijih promjena za potrošače bit će uvođenje sustava povrata depozita za plastične i metalne posude za jednokratnu upotrebu. Države članice, uključujući Hrvatsku, morat će ga uspostaviti najkasnije do 2029. godine. Sustav će se primjenjivati na limenke, plastične boce i tetrapake zapremine do tri litre, a cilj je do 2029. prikupiti 90 posto ambalaže za piće.
Iako europska uredba ne propisuje točan iznos naknade, Španjolska je još 2022. godine odobrila sustav s pologom od najmanje 10 centi po boci ili limenci. To znači da će osvježavajuće piće od 2 eura stajati 2,10 eura, a iznos pologa vraća se kupcu pri povratku ambalaže na za to predviđena mjesta. Nepovrat ambalaže ne povlači sankcije, ali potrošač gubi polog. Ako netko godišnje kupi tisuću boca i ne vrati ih, gubitak iznosi 100 eura.
Supermarketi, proizvođači i ugostiteljski sektor već upozoravaju da će se troškovi prilagodbe novim zahtjevima dijelom preliti na krajnje potrošače. Promjene će, prema procjenama, izazvati više poteškoća među kompanijama nego među građanima, jer uredba mijenja uloge i odgovornosti u vezi s ambalažnim otpadom. Do 2028. godine uvodi se i zajedničko europsko označavanje ambalaže, uključujući QR kodove s informacijama o ponovnoj upotrebi i mjestima povrata.
Prema podacima Eurostata, 2023. godine u EU je generirano 177,8 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovnika. Cilj je do 2030. godine smanjiti tu količinu za 5 posto u odnosu na 2018., do 2035. za 10 posto, a do 2040. za 15 posto. Krajnji je cilj da do 2030. gotovo sva ambalaža na tržištu EU bude prikladna za reciklažu.
