Od 12. kolovoza 2026. na snazi su stroža pravila o ambalaži koja dolazi u dodir s hranom, a nova ograničenja za takozvane 'vječne kemikalije' tek su početak velikih promjena koje potrošače očekuju do 2030. godine.
Od danas, 12. kolovoza 2026., na tržištu Europske unije više se ne smiju prodavati kutije za hamburgere, papiri za pečenje ili bilo koja druga ambalaža namijenjena kontaktu s hranom ako sadrži prekomjerne količine per- i polifluoroalkilnih tvari (PFAS). Stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) uvode se stroga ograničenja za ove kemikalije, poznate po svojoj iznimnoj postojanosti u okolišu i potencijalnoj štetnosti za zdravlje.
Kako javlja Njemačka novinska agencija (dpa), sumnja se da su PFAS tvari štetne za zdravlje, a nova pravila odnose se na svu ambalažu koja dolazi u dodir s hranom, neovisno o materijalu od kojeg je izrađena. Ambalaža koja je već zakonito stavljena na tržište prije današnjeg datuma može se i dalje koristiti i ne mora se povlačiti, no sva nova pakiranja moraju zadovoljavati propisane granice.
Uredba u članku 5.5 postavlja tri različita praga za PFAS u ambalaži za hranu. Prvi limit iznosi 25 ppb (dijelova na milijardu) za bilo koji pojedinačni PFAS mjeren specifičnom analizom, isključujući polimerne PFAS iz ovog mjerenja. Drugi prag je 250 ppb za zbroj svih PFAS-a dobiven specifičnim analizama, uz prethodnu razgradnju prekursora gdje je to primjenjivo i ponovno isključujući polimerne oblike. Treća granica od 50 ppm (dijelova na milijun) odnosi se na PFAS uključujući i polimerne.
Ako ukupni fluor u ambalaži premaši 50 mg/kg, proizvođač ili uvoznik mora dostaviti dodatne informacije koje pokazuju koliki udio tog fluora potječe od PFAS-a, a koliko od drugih tvari. Važno je napomenuti da se zabrana odnosi na koncentracije "jednake ili veće" od navedenih vrijednosti, a ne samo one koje ih "premašuju".
Osim PFAS-a, nova uredba ograničava i druge zabrinjavajuće tvari. Kako je za HRT izjavila Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore: "Odnosi se na koncentraciju zabrinjavajućih tvari u ambalaži. To je kadmij, olovo, živa i šestovalentni krom, čija ukupna količina ne smije premašiti sto miligrama po kilogramu. Dodatna tvar koja se ograničava jest PFAS, isključivo za ambalažu u dodiru s hranom." Također je najavila smanjenje maksimalno mogućeg praznog prostora u ambalaži, napominjući: "Nekad se znalo dogoditi da ambalaža ima lažno dno."
Iako se često povezuju s plastikom, PFAS tvari koristile su se upravo zbog svoje sposobnosti odbijanja vode i masnoće te mogu biti dio različitih materijala i premaza. Europska komisija među njihovim primjenama izričito navodi premaze otporne na ulje za papir i karton koji dolaze u kontakt s hranom. To znači da zamjena plastične ambalaže papirnatom ne uklanja automatski problem ovih kemikalija.
Zabrana se ne odnosi na posuđe, tave ili kuhinjski pribor koji također mogu sadržavati PFAS, jer oni nisu ambalaža u smislu ove uredbe i podliježu vlastitim propisima.
Današnji datum označava početak primjene PPWR-a, ali većina odredaba koje će potrošači osjetiti stupa na snagu postupno. Prema navodima izvora, u budućnosti će ambalaža morati biti reciklabilna i što manja. Određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena. Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene, osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.
Od veljače 2027. godine na snagu stupaju promjene koje izravno utječu na svakodnevne navike građana. Potrošači će za hranu i piće za van moći koristiti vlastite posude. Gordana Pehnec Pavlović pojašnjava: "Neće više biti jednokratne ambalaže za coffee to go, eat to go, kako to popularno zovemo, nego će sam potrošač donijeti tu ambalažu i on je odgovoran za njezino higijensko stanje, a ne onaj koji puni." Godinu dana kasnije, ugostiteljski objekti i trgovine koje prodaju hranu morat će osigurati sustav povratne naknade za ambalažu.
Najveće promjene potrošače ipak očekuju od 2030. godine. Tada će biti zabranjena jednokratna plastična ambalaža za konzumaciju hrane i pića na licu mjesta, kao i mala pakiranja začina, šećera i mlijeka. Hoteli će morati izbaciti mini kozmetičke proizvode, a mnogi se na te uvjete već pripremaju. Srđan Pujo, direktor hotela u Dubrovniku, otkrio je: "Prije par godina smo izbacili male šampone, regeneratore, gelove i slično. Imamo u biti dispenzere u sobama. To se pokazalo odličnim, gosti nemaju ništa protiv. Što se tiče plastike, isto smo zamijenili, poput kartica za sobe, jednokratnih četkica za zube i brijača, sve je to sada drveno i sve se reciklira."
Ugostitelji su svjesni izazova koje donose nova pravila. Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, kazao je: "Tu su vrlo ozbiljni higijenski standardi i HACCP koji dolazi novi u 9. mjesecu, gdje ćemo morati biti, po regulativi, još rigorozniji. Oni koji nama dobavljaju naše posude za van, koje mi koristimo, oni će se trebati izregulirati, ustvari, više će biti problem s njima nego s nama."
Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, tijekom 2023. godine u Uniji je generirano 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila postavljaju ambiciozne ciljeve smanjenja: 5 posto do 2030., 10 posto do 2035. i najmanje 15 posto do 2040. godine, sve u usporedbi s razinama iz 2018. godine.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) još je 2020. godine utvrdila podnošljivi tjedni unos od 4,4 nanograma po kilogramu tjelesne težine za četiri specifična PFAS-a: PFOA, PFNA, PFHxS i PFOS. Iako se ova vrijednost ne može izravno uspoređivati s granicama za ambalažu, ona ilustrira razinu zabrinutosti regulatora zbog izloženosti ljudi ovim tvarima.
