Kronični umor i vrtoglavica: Kada usporeni rad srca zahtijeva liječničku pomoć

Sinusna bradikardija, stanje u kojem srce odrasle osobe u mirovanju kuca sporije od 60 otkucaja u minuti, često prolazi nezapaženo. Iako mnogi taj usporeni ritam ignoriraju ili pripisuju umoru, ponekad se iza njega kriju simptomi koji značajno narušavaju kvalitetu života i zahtijevaju liječničku intervenciju.

Prirodni pacemaker koji radi presporo

Sam naziv stanja otkriva njegovu srž. "Sinusna" se odnosi na sinoatrijski (SA) čvor, prirodni pacemaker srca smješten u desnoj pretklijetki, koji generira impulse za svaki otkucaj. "Bradikardija" pak dolazi od grčkih riječi za "sporo srce". Dakle, srce kuca sporije nego što je uobičajeno, ali ritam i dalje pokreće ispravno ishodište, što ovu pojavu u mnogim slučajevima čini potpuno benignom.

Većina ljudi s ovom dijagnozom nema nikakvih tegoba i za svoje stanje dozna slučajno, tijekom rutinskog pregleda. Problem nastaje kada srce ne uspijeva opskrbiti tijelo dovoljnom količinom krvi bogate kisikom.

Od kroničnog umora do nesvjestice

Kada se simptomi ipak pojave, oni mogu biti vrlo raznoliki. Najčešće se javljaju kronični umor, opća slabost i nedostatak energije. Osobe se često žale na vrtoglavicu ili ošamućenost, osobito pri naglom ustajanju. Uz to, mogu se pojaviti i kratkoća daha, smanjena tolerancija na fizički napor te bol u prsima. U težim slučajevima, kada mozak ne dobiva dovoljno kisika, dolazi do zbunjenosti, problema s pamćenjem, pa čak i nesvjestice (sinkope) ili osjećaja da će osoba izgubiti svijest.

Zašto srce usporava?

Uzroci se dijele na fiziološke i patološke. Fiziološka bradikardija normalna je pojava kod osoba u izvrsnoj tjelesnoj kondiciji, primjerice sportaša, čije srce efikasnije pumpa krv, te tijekom dubokog sna. Nasuprot tome, uzroci koji proizlaze iz bolesti mogu biti veoma različiti. Ključan faktor je starenje, jer električni sustav srca s godinama degenerira, pa je stanje češće kod osoba starijih od 65 godina.

Različite bolesti srca, poput oštećenja nakon infarkta, upale srčanog mišića (miokarditis) ili urođenih mana, mogu narušiti rad sinusnog čvora. No, usporen rad srca mogu izazvati i stanja koja nisu izravno povezana sa srcem: smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), neravnoteža elektrolita u krvi, apneja za vrijeme spavanja te neke infekcije. Takoder, ne treba zanemariti utjecaj lijekova, posebice beta-blokatora, koji često dovode do smanjenog broja otkucaja srca.

Kako se postavlja dijagnoza?

Budući da su znakovi često jedva primjetni ili ih uopće nema, bradikardija se često otkrije slučajno. Elektrokardiogram (EKG) je ključni alat za dijagnozu jer zabilježava električne signale srca i utvrđuje da je ritam spor, ali ujednačen. Ako pacijent ima simptome, liječnik mora otkriti njihov uzrok. Za to se koriste dodatne metode, kao što je 24-satni Holter monitor, koji je prenosivi uređaj za praćenje srca tijekom svakodnevnih aktivnosti. Nezaobilazne su i krvne pretrage kojima se provjerava funkcija štitnjače, razina elektrolita te isključuje oštećenje srčanog mišića. Povremeno se radi i test opterećenja (ergometrija) kako bi se vidjelo kako srce reagira na fizičku aktivnost.

Kada je potreban pacemaker?

Način liječenja u potpunosti ovisi o tome izaziva li bradikardija simptome. Ukoliko je osoba fizički aktivna i nema pritužbi, terapija nije potrebna. Kod simptomatskih pacijenata, prvi je korak otklanjanje temeljnog uzroka, što može uključivati prilagodbu terapije, liječenje štitnjače ili korekciju elektrolita. Za trajno rješavanje kronične i simptomatske bradikardije, najbolji pristup je ugradnja elektrostimulatora srca (pacemakera). Ovaj mali uređaj postavlja se ispod kože i šalje električne signale srcu, sprječavajući da broj otkucaja padne prenisko. Pacemaker može funkcionirati i više od deset godina, omogućujući pacijentima da se vrate aktivnom životu, kako prenosi Ordinacija.hr.