Led star 3000 godina nestaje pred očima znanstvenika
Unatoč ekstremno niskim zimskim temperaturama i snijegu koji se na Hajdučkim kukovima zadržao do kolovoza, razina podzemnog leda na Sjevernom Velebitu opada, a na nekim mjestima potpuno je nestao.
Unatoč ekstremno niskim zimskim temperaturama i snijegu koji se na Hajdučkim kukovima zadržao do kolovoza, razina podzemnog leda na Sjevernom Velebitu opada, a na nekim mjestima potpuno je nestao.
Dvotjedna međunarodna speleološka ekspedicija na Sjevernom Velebitu, koja je upravo završena, donosi uznemirujuće vijesti: višestoljetni led u dubokim jamama, star između 400 i 3000 godina, ubrzano se povlači, a na pojedinim lokalitetima potpuno je iščezao. Ovi nalazi, objavljeni u ponedjeljak, 10. kolovoza 2026., od strane Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, bacaju novo svjetlo na duboke prodore klimatskih promjena u najhladnije dijelove Hrvatske.
Ekspediciju su predvodile Ema Buljan i Olga Jerković Perić, uz logističku potporu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Iako je ovo područje i dalje među najhladnijim lokacijama u zemlji tijekom ljeta, istraživanja pokazuju da površinske hladnoće više nisu dovoljne da zaštite podzemne ledene formacije.
Podaci prikupljeni tijekom ekspedicije otkrivaju da su zime na Sjevernom Velebitu ostale iznimno surove; prošle godine najniža temperatura na jednoj od istraživanih lokacija spustila se na oko minus 22 Celzijeva stupnja. Snaga tih mikroklimatskih uvjeta toliko je izražena da hladan zrak, koji ljeti struji iz pojedinih jama, omogućava da se snijeg na nekim lokacijama Hajdučkih kukova zadrži čak i u kolovozu. "To pokazuje koliko su mikroklimatski uvjeti Sjevernog Velebita posebni", naglasili su iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju HPS-a. No, unatoč tome, podzemlje šalje alarmantne signale.
Dalibor Paar, znanstvenik sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, iznio je ključni nalaz ekspedicije: "U pojedinim jamama bilježimo veće spuštanje razine stalnog leda, a ponegdje i njegov potpuni nestanak." Ovakav razvoj događaja sugerira da toplina dugoročno prodire u podzemni krški sustav, unatoč povoljnim uvjetima na površini.
Ekspedicija je obuhvatila 33 speleološka objekta ukupne dubine oko 1100 metara. U međunarodnom timu sudjelovao je 51 speleolog iz deset udruga iz Hrvatske, Austrije, SAD-a, Portugala te Bosne i Hercegovine. Osim dokumentiranja stanja leda, istraživane su promjene mikroklimatskih uvjeta te povezanost dubokog podzemlja s površinskim ekosustavima, kako je istaknula suvoditeljica Ema Buljan.
Organizatori naglašavaju da će prikupljeni podaci pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na podzemne i nadzemne ekosustave nacionalnog parka te će se koristiti za pripremu edukativnih sadržaja o prirodnim vrijednostima Hrvatske. Led, star tri tisućljeća, nepovratno nestaje pred očima istraživača, ostavljajući nas s pitanjem koliko će još ovakvih prirodnih fenomena preživjeti.
