Ljetna prehlada nije mit: Ovi virusi haraju do listopada
Dok zimi dominiraju rinovirusi, tijekom toplijih mjeseci češće se pojavljuju enterovirusi koji mogu izazvati i probavne tegobe.
Dok zimi dominiraju rinovirusi, tijekom toplijih mjeseci češće se pojavljuju enterovirusi koji mogu izazvati i probavne tegobe.
Prehlade nisu ograničene samo na zimske mjesece, jer virusi koji ih izazivaju prisutni su kroz cijelu godinu. Osim toga, tijekom ljeta mijenja se i vrsta virusa s kojima se češće susrećemo. Prema izvješću Tportala, ljetna prehlada medicinski nije nužno teža od zimske, iako nam se često tako čini.
Dr. Adam Rosenbluth, liječnik interne medicine i autor zdravstvene rubrike AARP-a, objašnjava da zimi dominiraju rinovirusi, dok se tijekom toplijih mjeseci češće pojavljuju enterovirusi. Oni mogu uzrokovati uobičajene simptome kao što su curenje nosa, bol u grlu, kašalj, glavobolja i začepljenost nosa, ali kod nekih ljudi također donose izraženiji umor, blagu temperaturu i bolove u tijelu.
Enterovirusi su posebno aktivni od lipnja do listopada. Osim respiratornih simptoma, mogu utjecati na probavni sustav, pa se uz bol u grlu, temperaturu ili glavobolju mogu javiti mučnina, povraćanje ili probavne smetnje. Američki NIH navodi da enterovirusi svake godine uzrokuju milijune infekcija, a mnogi zaraženi nemaju nikakve simptome.
Ono što ljudi ponekad nazivaju "ljetnom gripom" često uopće nije prava gripa. Dr. Irene Frantzis sa Sveučilišta Columbia objašnjava da je gripa tijekom ljeta relativno rijetka, a iza temperature, bolova u grlu, bolova u mišićima i probavnih tegoba češće stoje enterovirusi, adenovirusi, COVID-19 ili druge infekcije.
Tijekom srpnja i kolovoza, simptomi poput curenja nosa, kihanja i začepljenosti mogu se lako pobrkati s onima od sezonskih alergija. Alergolog dr. Mark Aronica iz klinike Cleveland ističe da temperatura, bolovi u tijelu, mučnina, povraćanje i probavne tegobe više ukazuju na infekciju nego na alergiju. Kod alergija su tipični svrbež te crvene i suzne oči, a simptomi mogu trajati tjednima.
Jedan od razloga leži upravo u ljetu. Prema Rosenbluthu, u velikim vrućinama skloniji smo dehidraciji, a čak i blagi nedostatak tekućine može pojačati glavobolju, umor i osjećaj začepljenog nosa. Tu je i stalno izmjenjivanje velikih vrućina i jako klimatiziranih prostora. Klima-uređaj sam po sebi ne uzrokuje prehladu jer je potreban virus, no hladan i suh zrak može iritirati dišne putove i učiniti postojeće simptome težima.
Postoji i psihološka komponenta: zimi smo navikli na prehlade, ali kada nas bolest spriječi u aktivnostima tijekom odmora, putovanja ili savršenog dana za plažu, doživljavamo je kao mnogo veći problem.
Kod obične virusne prehlade najvažniji su odmor i hidratacija. Osobito je važno piti dovoljno vode u vrućim danima jer tijelo istovremeno gubi tekućinu znojenjem i bori se protiv infekcije. Za ublažavanje simptoma mogu pomoći fiziološka otopina za nos, topli napitci, med za grlobolju i kašalj, te lijekovi protiv temperature i bolova kada je to potrebno.
Većina ljetnih prehlada prolazi bez posebne intervencije. Međutim, ako se pojavi visoka temperatura, osip, otežano disanje, pogoršanje simptoma ili bolest traje neobično dugo, treba se obratiti liječniku.
