Novi pogon u Molsheimu podiže kapacitet na 200 vozila godišnje, dok hibridni hiperautomobil od 1.800 KS puni knjige narudžbi do kraja desetljeća. Istovremeno, projekt robotaksija u Hrvatskoj kasni i mora vratiti 89 milijuna eura.
U povijesnom domu marke Bugatti u francuskom Molsheimu, u srcu regije Alsace, hrvatski poduzetnik Mate Rimac otvorio je novo poglavlje. Inauguracijom pogona nazvanog "La Manufacture", tvrtka Bugatti Rimac, pod njegovim vodstvom, simbolično je započela eru nasljednika modela Chiron, spektakularnog hibridnog hiperautomobila Tourbillon.
Svečanost otvaranja okupila je predstavnike francuske države, lokalnih institucija i poslovnih partnera. Događaj nije bio samo proslava nove zgrade, već i snažna demonstracija vizije koja spaja stoljetnu automobilsku baštinu s tehnologijom budućnosti.
Nova zgrada La Manufacture, dovršena u manje od godinu dana, prostire se na 3.245 četvornih metara. Duga je 135 metara, a široka 25 metara. Njezina arhitektura, s niskom formom, diskretnim tamnim zidovima i velikim staklenim površinama, osmišljena je da poštuje okolni krajolik imanja Château Saint Jean i unese prirodno svjetlo u proizvodni prostor.
Ovaj pogon nije zamjena za postojeći Atelier, već je zamišljen da preuzme tehnički najzahtjevnije faze proizvodnje Tourbillona. To uključuje pred-sastavljanje eksterijera i interijera, rigorozne provjere kvalitete te visoko specijalizirane procese poput poliranja i bojanja. Inteligentni raspored omogućuje logičan tijek proizvodnje, gdje automobili neprimjetno prelaze iz novog pogona u povijesni Atelier na završno sklapanje.
Ovakva podjela rada omogućit će značajno povećanje proizvodnog kapaciteta. S novim pogonom, Bugatti Rimac moći će proizvoditi do 200 vozila godišnje. To je drastičan skok u odnosu na sedamdesetak primjeraka modela Chiron, koliko se proizvodilo na vrhuncu njegove proizvodnje.
U cijeloj priči značajan je i livnjak Mate Rimca, koji zapošljava više od 100 radnika i igra ključnu ulogu u lancu vrijednosti ovih ekskluzivnih automobila.
Srce nove manufakture je Tourbillon, predstavljen u lipnju 2024. godine. Kao prvi Bugatti u više od dva desetljeća koji ne pokreće W16 motor, prekinuo je i tradiciju imenovanja modela po legendarnim vozačima. Naziv je posuđen iz svijeta urarstva, gdje tourbillon predstavlja vrhunski mehanizam za preciznost.
"Izreke Ettorea Bugattija 'ako je usporedivo, to više nije Bugatti' i 'ništa nije prelijepo' bile su putokaz za mene osobno, kao i za dizajnerske i inženjerske timove koji su željeli stvoriti sljedeću uzbudljivu eru u priči o hiperautomobilima Bugatti", istaknuo je Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtke Bugatti Rimac.
Pogonski sklop čini monumentalni, atmosferski 8,3-litreni V16 motor, razvijen u suradnji s tvrtkom Cosworth. Sam motor proizvodi 1.000 KS, vrti se do 9.000 okretaja u minuti, a težak je svega 252 kg. Uparen je s tri električna motora koji dodaju još 800 KS, podižući ukupnu snagu sustava na impresivnih 1.800 KS. Unatoč hibridnom sklopu, Tourbillon je lakši od svog prethodnika Chirona.
Performanse su u skladu s brojkama: do 100 km/h stiže za 2,0 sekunde, do 200 km/h za manje od 5 sekundi, a do 300 km/h za manje od 10 sekundi. Maksimalna brzina iznosi 445 km/h.
Unutrašnjost je posvećena bezvremenskoj mehanici. Umjesto digitalnih ekrana, vozača dočekuje analogni dragulj, instrumentna ploča od više od 600 dijelova, izrađenih od titana, safira i rubina. Cijeli sklop težak je samo 700 grama i fiksiran je u mjestu, dok se obruč upravljača okreće oko njega. Digitalni zaslon je skriven i izvlači se samo po potrebi.
Otvaranje tvornice kruna je strateških poteza otkako je Rimac preuzeo operativno upravljanje Bugattijem. Rimac Grupa je preuzela potpunu kontrolu nad tvrtkom Bugatti Rimac otkupivši udio od Porschea, čime je potvrđena njegova ključna uloga u budućnosti luksuznih hiperautomobila.
Tržište je s oduševljenjem prihvatilo novu eru. Svih 250 planiranih primjeraka Tourbillona, čija početna cijena bez poreza iznosi 3,8 milijuna eura, rasprodano je i prije početka proizvodnje. Knjiga narudžbi popunjena je do kraja ovog desetljeća.
Dok Bugatti Rimac bilježi uspjehe na globalnoj sceni, projekt robotaksija u Hrvatskoj, vrijedan desetine milijuna eura, suočava se s problemima. Zbog kašnjenja u razvoju, bit će potrebno vratiti 89 milijuna eura dobivenih iz europskih fondova, što baca sjenu na inače impresivan tehnološki iskorak hrvatskog poduzetnika.
