MIND dijeta smanjuje rizik od demencije do 22 posto

Znanstvena istraživanja sve češće potvrđuju da prehrana igra značajnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebna pozornost usmjerena je na takozvanu MIND dijetu, za koju se procjenjuje da može smanjiti rizik od razvoja demencije za 15 do 22 posto, pokazala je analiza koja je obuhvatila 12 studija u sklopu dugotrajnog istraživanja Framingham Heart Study.

Što je MIND dijeta i kako djeluje?

Naziv MIND dolazi od izraza 'Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay', a u praksi kombinira elemente mediteranske i DASH dijete s naglaskom na namirnice korisne za mozak. Preporuke su jasne: povećajte unos zelenog povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i bobičastog voća, uz stalno uključivanje ribe i peradi, a maslinovo ulje neka bude primarni izvor masti. U isto vrijeme, savjetuje se smanjiti konzumaciju crvenog mesa, maslaca, sira, pržene hrane i slatkiša.

Najnovija analiza pratila je prehrambene navike osoba starijih od 60 godina i usporedila ih s kasnijim snimkama mozga. Istraživanje je otkrilo da su oni koji su se najstrože držali MIND dijete imali veći volumen sive tvari, koja je bitna za pamćenje i odlučivanje, te su imali manje smanjenje ukupnog volumena mozga tijekom vremena. Bobičasto voće i perad su se istaknuli kao posebno korisni. Na primjer, borovnice su u nekoliko manjih studija povezane s boljim pamćenjem, čak i kod ljudi koji već imaju rane znakove kognitivnog propadanja.

Oprez pri tumačenju rezultata

Unatoč obećavajućim nalazima, nisu svi rezultati bili jednoznačni. Kao što se i očekivalo, pržena hrana je povezana s lošijim rezultatima, ali cjelovite žitarice su imale manji učinak nego što se predviđalo. Razlozi još nisu potpuno jasni, ali vjeruje se da veće količine kruha i tjestenine, čak i integralnih, mogu povećati šećer u krvi i tako djelomično smanjiti prednosti.

Dodatna poteškoća je što ljudi koji slijede MIND dijetu često već vode zdraviji stil života. U studiji su to uglavnom bile žene, nepušači, s više obrazovanja i s manjim rizikom od kroničnih bolesti poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka. To otežava donošenje čvrstih zaključaka jer je većina istraživanja u ovom području promatračka, što znači da može pokazati povezanost, ali ne i dokazati uzročnost.

Prehrana je samo dio slagalice

Eksperimentalne studije koje su izravno testirale MIND dijetu zasad su dale mješovite rezultate. Jedno istraživanje od tri mjeseca nije pokazalo poboljšanje pamćenja, iako su sudionici izvijestili o boljem raspoloženju i kvaliteti života. Drugo istraživanje je zabilježilo poboljšanja u mozgu i mentalnim funkcijama, ali su sudionici također smršavili, pa nije jasno koliko je učinak od same prehrane.

Unatoč ograničenjima, znanstveni konsenzus je isti: prehrana bogata povrćem, ribom, bobičastim voćem i maslinovim uljem može biti dobra za zdravlje mozga. Stručnjaci ističu da je to samo jedan dio slagalice. Nepušivanje, redovita tjelovježba, kontrola krvnog tlaka i šećera te društvena aktivnost su jednako važni. MIND dijeta nije lijek za demenciju i ne bi je trebalo tako prikazivati, ali postojeći dokazi ukazuju da prehrambene navike tijekom života mogu dugoročno utjecati na zdravlje mozga.