Zašto je gorivo u Hrvatskoj skuplje nego 2013. iako je nafta pojeftinila?

Najveći rast zabilježen je u dijelu cijene bez poreza i trošarina, koji uključuje rafinerijske marže, transport, distribuciju i druge troškove naftnog lanca. Taj je segment s 0,66 eura po litri benzina 2013. narastao na 0,81 eura u 2026. godini.

Jesu li državne trošarine i PDV odgovorni za više cijene goriva?

Ne. Prema podacima Vlade, trošarine na benzin i dizel danas su niže nego prije energetske krize (devet, odnosno sedam centi po litri), a PDV je ostao na istoj razini od 25 posto kao i 2013. godine.

Koliko bi gorivo koštalo bez Vladinog ograničavanja cijena?

Prema procjenama iz analize, bez državnih intervencija kojima se ograničavaju maloprodajne cijene i marže, gorivo na benzinskim postajama bilo bi skuplje za dodatnih 15 do 20 centi po litri.

Zašto je poskupljenje posebno izraženo kod dizela?

Dizel je 2013. uz Brent od gotovo 109 dolara stajao 1,30 eura, a danas uz naftu od 85 dolara košta 1,71 euro. Cijena dizela bez poreza približila se jednom euru po litri, što ukazuje na značajan rast troškova i marži u lancu prerade i distribucije.

ANALIZA

Nafta jeftinija nego 2013., gorivo skuplje

E.K. · Prije 16h | 4 min

Analiza povijesnih cijena otkriva da vozači danas plaćaju više za benzin i dizel nego prije 13 godina, iako je barel Brenta pojeftinio, a država smanjila trošarine.

Ukratko

Barel Brenta danas je oko 85 dolara, dok je 2013. bio 108,56 dolara, ali je benzin poskupio s 1,37 na 1,56 eura, a dizel s 1,30 na 1,71 euro.
Državne trošarine na gorivo smanjene su za sedam do devet centi po litri u odnosu na razdoblje prije energetske krize, a PDV je ostao 25 posto.
Glavni razlog poskupljenja je rast cijene goriva bez poreza, koja je kod benzina s 0,66 eura 2013. skočila na 0,81 eura u 2026., a kod dizela se približila jednom euru.
Bez Vladinih mjera ograničavanja cijena, gorivo bi na crpkama bilo skuplje za dodatnih 15 do 20 centi po litri.

Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor

Zaprati nas

Kada cijena sirove nafte poraste, objašnjenje za skuplje gorivo na benzinskim postajama stiže gotovo trenutno. No, povijesni podaci pokazuju da se cijene na crpkama ne spuštaju jednakom brzinom kada nafta pojeftini. Analiza koju je za autostart.24sata.hr proveo Dubravko Kolarić razotkriva koliko se odnos između barela i litre promijenio u posljednjih 13 godina.

Paradoks brojki: skuplja nafta, jeftinije gorivo 2013.

Usporedba podataka Europske komisije za 2013. godinu i današnjeg stanja daje kontraintuitivnu sliku. Te je godine prosječna cijena barela Brent nafte iznosila čak 108,56 dolara. Unatoč tome, vozači u Hrvatskoj su Eurosuper 95 plaćali oko 1,37 eura po litri, a dizel približno 1,30 eura.

Danas, prema podacima iz analize, barel Brenta stoji oko 85 dolara. Osnovni benzin dosegnuo je 1,56 eura, dok je cijena dizela skočila na otprilike 1,71 euro po litri. Dakle, iako je sirova nafta pojeftinila za više od 20 dolara, gorivo je osjetno skuplje.

Vremenski presjek: Cijene kroz godine

Podaci kroz dulje razdoblje dodatno oslikavaju ovaj nesrazmjer. U 2016. godini, kada je Brent prosječno vrijedio svega 43,64 dolara, benzin se u Hrvatskoj prodavao za oko 1,18 eura, a dizel za 1,07 eura. Tri godine kasnije, 2019., uz Brent od 64,30 dolara, benzin je dosegnuo 1,34 eura, a dizel 1,32 eura.

Pandemijska 2020. donijela je pad Brenta na 41,96 dolara i cijenu benzina od oko 1,20 eura. No, energetski šok 2022. godine, s Brentom na 100,93 dolara, podigao je benzin na 1,60 eura, a dizel na rekordnih 1,76 eura. Iako se tržište nakon toga smirivalo, cijene su ostale visoke: 2024. uz Brent od 80,52 dolara benzin je bio 1,54 eura, a 2025. uz Brent od 69,14 dolara benzin je i dalje stajao 1,49 eura.

Država uzima manje, ne više

Logično pitanje koje se nameće jest jesu li za rast cijena odgovorna veća državna davanja. Podaci govore suprotno. Prema informacijama Vlade, trošarina na benzin danas je oko devet centi po litri niža u odnosu na razdoblje prije energetske krize. Kod dizela je to smanjenje oko sedam centi. PDV je i dalje 25 posto, kao i 2013. godine.

Tajna se krije u cijeni bez poreza

Odgovor na pitanje gdje nastaje razlika postaje jasniji kada se iz maloprodajne cijene izuzmu sva davanja. Cijena litre benzina bez PDV-a i trošarina 2013. godine iznosila je oko 0,66 eura. U 2016. godini pala je na svega 0,43 eura, a 2019. iznosila je 0,55 eura. Međutim, u 2024. godini ta je stavka porasla na 0,75 eura, da bi u prvom dijelu 2026. dosegnula razinu od otprilike 0,81 eura po litri.

Kod dizela je rast još dramatičniji. Dok je 2013. cijena bez poreza bila oko 0,70 eura, tijekom 2026. približila se jednom euru po litri. Upravo taj segment, koji uključuje nabavu, preradu, transport, skladištenje, distribuciju te rafinerijske i trgovačke marže, bilježi najveći skok.

Dizel kao poseban slučaj

Usporedba je posebno upečatljiva kod dizela. Godine 2013., uz Brent na gotovo 109 dolara, litra je stajala 1,30 eura. Danas, uz znatno jeftiniju naftu, cijena je 1,71 euro. To jasno pokazuje da kretanje cijene sirove nafte više nije presudan faktor za iznos na računu na benzinskoj postaji.

Što bi bilo bez Vladinih mjera?

Dodatnu dimenziju priči daju intervencije države kojima se ograničavaju maloprodajne cijene i marže. Prema procjenama iznesenim u analizi, bez tih Vladinih mjera cijene na crpkama bile bi više za dodatnih 15 do 20 centi po litri. To implicira da bi prostor za zaradu unutar naftnog lanca, da nema regulacije, bio još izraženiji.