Najmanje pet brodova s žitaricama pogođeno je kod ruskih luka Novorosijsk i Tuapse, objavio je Bloomberg. Rusija i Ukrajina zajedno drže 27 posto svjetskog izvoza pšenice, a analitičari upozoravaju na ogromne posljedice.
Najmanje pet brodova za prijevoz žitarica napadnuto je u blizini ruskih luka Novorosijsk i Tuapse, objavio je Bloomberg u izvještaju od 19. kolovoza 2026. godine. Prema podacima koje je prenijela ukrajinska agencija UNIAN, četiri broda pogođena su u utorak, a jedan u ponedjeljak. Ovo su prve potvrđene napade na brodove koji opslužuju te ruske luke.
Jedan od brodova za prijevoz rasutog tereta zapalio se nakon udara drona i nije mogao nastaviti plovidbu, navode izvori. Napadi su dio šireg obrasca eskalacije u Crnom moru koji prijeti ozbiljnim poremećajima u globalnoj opskrbi hranom.
Od 10. srpnja 2026. godine napadi su potpuno zaustavili isporuke iz ruskih luka na Azovskom moru, koje čine oko četvrtinu ruskog izvoza žitarica. Prošlog tjedna rad su privremeno obustavila i tri terminala u Novorosijsku, što dodatno povećava pritisak na ionako napete globalne lance opskrbe.
Rusija i Ukrajina zajedno čine približno 27 posto svjetskog izvoza pšenice, a značajan dio isporuka ide kroz Crno more. Obje zemlje ključni su dobavljači žitarica za države Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, što znači da bi svaki duži prekid mogao imati dramatične posljedice po sigurnost hrane u tim regijama.
Alexander Gabuev, direktor Centra "Carnegie Rusija, Euroazija", pozvao je međunarodnu zajednicu da se založi za obnovu pomorskog sporazuma između Moskve i Kijeva. U izjavi za Bloomberg upozorio je da su "vojne koristi od tih napada neznatne, dok su potencijalni gubici za niz zemalja diljem svijeta ogromni".
Situaciju dodatno otežava teška sezona za proizvođače pšenice: rastu cijene goriva i gnojiva, a usjeve ugrožava i vrućina. U obnovi primirja u Crnom moru, kako navodi Bloomberg, zainteresirane su zemlje Bliskog istoka i Afrike, ali i Kina, Indija te Europa.
"Vojne koristi od tih napada su neznatne, dok su potencijalni gubici za niz zemalja diljem svijeta ogromni", rekao je Gabuev.
Za Hrvatsku, koja je dio europskog tržišta hrane, eventualni poremećaji u svjetskoj opskrbi žitaricama mogli bi se odraziti na stabilnost cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, iako u ovom trenutku nema izravnih naznaka neposrednih posljedica za domaće tržište.
