Neviđena suša isušuje Europu: Dunav otkrio olupine
Rekordno niski vodostaji rijeka prijete gašenjem nuklearnih elektrana i otkrivaju davno potopljene tajne. Hrvatska uvodi mjere štednje vode, a poljoprivrednici bilježe katastrofalne gubitke.
Rekordno niski vodostaji rijeka prijete gašenjem nuklearnih elektrana i otkrivaju davno potopljene tajne. Hrvatska uvodi mjere štednje vode, a poljoprivrednici bilježe katastrofalne gubitke.
Europa se suočava s toplinskim valom i sušom bez presedana, čije se razorne posljedice osjećaju diljem kontinenta. Rekordno niski vodostaji rijeka, posebno Dunava i Drave, doveli su do smanjenja proizvodnje u nuklearnim elektranama, ogromnih šteta u poljoprivredi i otkrivanja povijesnih olupina koje su desetljećima ležale skrivene pod vodom. "Imam osjećaj da ne nestaje samo voda, nego zajedno s njom i cijeli ekosustav. Iskreno, dođe mi da zaplačem zbog toga, jer ovo nije dobro", opisala je situaciju jedna sugovornica za RTL.
Druga najdulja europska rijeka, Dunav, pokazala je svoje potpuno novo lice. Zbog nezapamćeno niskog vodostaja, iz vode su izronile zahrđale olupine njemačkih ratnih brodova potopljenih tijekom Drugog svjetskog rata. Nevjerojatni prizori zabilježeni su duž cijelog toka rijeke, od Mađarske, preko Srbije, sve do Hrvatske.
Još dublje u prošlost otputovali su stanovnici Bugarske. Tamo je suša otkrila impresivne ostatke Konstantinova mosta, građevine iz rimskog doba duge 2,5 kilometra i stare više od 1700 godina. "Stojimo točno iznad temelja koji su podupirali drvenu konstrukciju mosta", rekao je Volodya Popov, ravnatelj Regionalnog muzeja u Pleveni, stojeći na mjestu gdje su arheološki ostaci izronili iz vode.
Neviđene vrućine i suša izravno ugrožavaju i energetsku stabilnost Europe. Nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, koja inače proizvodi otprilike polovicu električne energije u zemlji, našla se na rubu potpunog gašenja jer joj Dunav više ne može osigurati dovoljno rashladne vode. U Budimpešti su vlasti ugasile vanjsku rasvjetu na zgradama i fontanama te pozvale građane na dodatnu štednju.
Mađarski premijer Peter Magyar obratio se naciji dramatičnim tonom: "Dragi sugrađani, proteklih nekoliko dana obilježila je serija događaja bez presedana. Nikada prije nismo iskusili ovako velike vrućine, ovako ozbiljnu nestašicu vode, niti je vodostaj Dunava ikada bio tako nizak. No, isto tako, nikada prije nismo svjedočili ovakvom iskazu nacionalne solidarnosti."
Slična drama odvija se i u Rumunjskoj, gdje su kontroliranim eksplozijama razbijane stijene u koritu Dunava kako bi se promijenio smjer toka i spasila opskrba vodom za nuklearnu elektranu Črna voda. Rumunjski premijer Ilie Bolojan proglasio je nacionalno stanje pripravnosti za cijeli kolovoz. "Proglasio sam stanje pripravnosti na nacionalnoj razini tijekom cijelog kolovoza kao rezultat pada proizvodnje električne energije zbog suše i niskih količina vode u rijekama, posebno Dunavu", izjavio je.
Posljedice se itekako osjećaju i u Hrvatskoj. Nuklearna elektrana Krško prvi je put nakon više od 20 godina smanjila svoj rad na 80 posto kapaciteta. Razlog su izrazito visoke temperature rijeke Save, koje onemogućuju normalno hlađenje reaktora i proizvodnju električne energije. Unatoč tome, ministar gospodarstva Ante Šušnjar umiruje javnost i isključuje mogućnost poskupljenja struje. "Ne može do poskupljenja, mi vodimo računa o sigurnosti opskrbe, opskrba je u Republici Hrvatskoj sigurna. Imamo stabilnu proizvodnju i razmjenu. Tako da sustav je siguran", poručio je.
Na istoku zemlje, rijeka Drava pala je na razine koje ni najstariji stanovnici ne pamte. "U svojih 55 godina nikad nisam doživio da je Drava ovako niska. Bože moj, kud ta riba ode", zabrinuto je komentirao Željko Popić iz Osijeka. Situacija je katastrofalna i na poljoprivrednim površinama. Nekad plodna baranjska polja sada svjedoče o surovoj stvarnosti ekstremne suše. "Zrna skoro da i nema, nije se ni nalilo kako treba, nije bilo kiše kada je trebalo najviše", požalio se poljoprivrednik Matej Omazić.
Kako bi se spriječila još veća kriza, brojni hrvatski gradovi i općine uveli su mjere štednje pitke vode. Upozorenja i apeli stizali su od Istre, preko Daruvara i Zadra, sve do otoka Krka. Daniel Strčić, nezavisni načelnik Općine Punat, objasnio je konkretne korake koje su poduzeli: "Moramo biti pažljivi i oprezni, zato smo pozvali ljude na određene mjere štednje, da budu pažljivi s vodom. Nisu to nikakve značajne mjere štednje, ali da ne troše vodu bez razloga. Tako smo i mi, recimo, u ovim našim prekrasnim parkovima smanjili vodu za 30 posto."
Problem je daleko širi od Hrvatske. Mjere ograničavanja korištenja vode na snazi su u brojnim susjednim zemljama u kojima živi oko 20 milijuna ljudi, a slične probleme bilježe i Poljska, Velika Britanija, Njemačka, Francuska te Rumunjska. "Ovo je tužna i zastrašujuća situacija te vrlo ozbiljno upozorenje", sažela je osjećaje mnogih Krisztina Nemeth iz Budimpešte. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, Europa je službeno kontinent s najbržim rastom temperatura na planetu, a satelitske snimke jasno pokazuju razmjere pustošenja koje je suša ostavila na Dunavu.
