Rekordno niski vodostaji Rajne i Dunava prijete opskrbnim lancima, a procjene govore o gubitku do dvije milijarde eura dodane vrijednosti samo u ovom tromjesečju.
Vodostaj Rajne kod njemačkog mjesta Kaub spustio se na samo 24 centimetra, što je najniža razina otkako su mjerenja započela davne 1880. godine. Prognoze su još sumornije i ukazuju na mogućnost da do subote padne na svega 17 centimetara. Ova dramatična situacija na jednoj od najvažnijih europskih prometnih arterija prijeti ozbiljnim poremećajima u njemačkom, a time i europskom gospodarstvu.
Ekonomski stručnjaci već zbrajaju prve procjene štete. Stefan Kooths, direktor skupine za istraživanje konjunkture i rasta pri Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu, izjavio je da bi niski vodostaji mogli smanjiti njemački BDP za 0,1 do 0,2 posto samo u trećem tromjesečju. To u prijevodu znači gubitak između jedne i dvije milijarde eura dodane vrijednosti.
Thilo Schäfer, ekonomist Instituta njemačkog gospodarstva, upozorava na mogućnost potpunog gušenja ionako slabog gospodarskog rasta. "Ako plovidba Rajnom dulje ostane onemogućena, to bi moglo potpuno ugušiti i ovaj sićušni izdanak gospodarskog rasta koji imamo", izjavio je Schäfer.
Zbog dugotrajnih vrućina i nedostatka oborina, teretni brodovi diljem Njemačke mogu prevoziti samo dio uobičajenog tereta, a na pojedinim dionicama plovidba je potpuno obustavljena. U Kölnu je riječni promet već zaustavljen, a rekordno niski vodostaji izmjereni su i u Duisburgu. Düsseldorf je dosegnuo razinu iz rekordno sušne 2018. godine.
Torsten Schmidt, voditelj odjela za konjunkturu u Leibnizovu institutu za ekonomska istraživanja, objašnjava kako su najteže pogođene ključne industrije. "Iskustvo iz 2018. pokazuje da niski vodostaji mogu osjetno zakočiti proizvodnju. Posebno su pogođene industrija čelika i kemijska industrija, koje ovise o dostavi sirovina plovnim putovima", rekao je Schmidt. Prema dostupnim informacijama, industrijska tvrtka ThyssenKrupp već je smanjila proizvodnju.
Situaciju dodatno otežava činjenica da se prijevoz rijekama ne može jednostavno preusmjeriti na ceste ili željeznicu. Simon Gerards Iglesias iz Instituta njemačkog gospodarstva pojasnio je razmjere problema: "Da bi se samo nadomjestio prijevoz benzina i dizela koji se trenutačno odvija brodovima na Rajni, bilo bi potrebno oko 3000 cisterni dnevno".
Takvo rješenje nije provedivo zbog kroničnog nedostatka kamiona, vozača i dotrajale cestovne infrastrukture. "Jednostavno nema alternative", poručio je Iglesias.
Posljedice poremećaja u opskrbnim lancima uskoro bi mogli osjetiti i građani. Skuplji prijevoz goriva i sirovina povećava proizvodne troškove, a to bi se moglo preliti na cijene na benzinskim postajama i dodatno potaknuti inflaciju. "Ono što počinje na Rajni na kraju bi moglo postati vidljivo i na benzinskim postajama", upozorio je Iglesias.
Inflacija u Njemačkoj već je u srpnju, prema preliminarnim podacima saveznog statističkog ureda, porasla na 2,8 posto. Dodatni rast cijena smanjio bi kupovnu moć građana i domaću potrošnju, koja je jedan od važnih oslonaca njemačkog gospodarstva.
Njemačka se sa sličnom krizom suočila i 2018. godine. Tada su rijeke Weser i Laba bile ispod potrebnog vodostaja za normalnu plovidbu 80, odnosno 90 posto dana između lipnja i prosinca. Samo u kolovozu te godine količina tereta prevezenog unutarnjim plovnim putovima pala je za 21 posto.
Procjene su tada pokazale da su niski vodostaji smanjili njemački gospodarski rast za 0,4 do 0,5 postotnih bodova. Tijekom te krize, izvoz riječnim putovima pao je gotovo 20 posto, a uvoz 12 posto. Mnoge tvrtke su nakon toga trajno preusmjerile svoj transport na cestovni i željeznički prijevoz, što pokazuje da privremeni klimatski šokovi mogu imati dugotrajne posljedice na opskrbne lance.
Zbog ozbiljnosti situacije, njemački ministar prometa Steffen Bilger sazvao je za četvrtak stručnu konferenciju u Bonnu na kojoj će se raspravljati o mogućim hitnim mjerama. No, prostor za brzo djelovanje je prilično ograničen. Dok vodostaji nastavljaju padati, a meteorolozi ne najavljuju znatnije oborine, ključne industrije ostaju bez svojih vitalnih transportnih pravaca.
Poseban problem predstavlja činjenica da se rekordno nizak vodostaj pojavio neuobičajeno rano u sezoni. Uz Rajnu, i druge velike rijeke, uključujući Dunav, suočavaju se s povijesno niskim vodostajima, što dodatno otežava riječni transport i povećava troškove diljem Europe.
