Od sutra nova EU pravila za ambalažu
Prva mjera zabranjuje ambalažu za hranu s PFAS-om iznad propisanih granica. Hrvatski ugostitelji i hotelijeri već se prilagođavaju, a najveće promjene očekuju se do 2030. godine.
Prva mjera zabranjuje ambalažu za hranu s PFAS-om iznad propisanih granica. Hrvatski ugostitelji i hotelijeri već se prilagođavaju, a najveće promjene očekuju se do 2030. godine.
Od 12. kolovoza 2026. u Europskoj uniji na snagu stupa prva u nizu mjera koje će temeljito promijeniti način na koji se ambalaža proizvodi, koristi i zbrinjava. Cilj je smanjiti količinu ambalažnog otpada, koji trenutno iznosi 177,8 kilograma godišnje po građaninu EU-a, za najmanje 15 posto do 2040. godine.
Nova pravila odnose se na sve koji ambalažu stavljaju na tržište, a prva zabrana pogađa takozvane "vječne kemikalije". Ambalaža za hranu od sutra više ne smije sadržavati PFAS, skupinu kemikalija koje se koriste zbog otpornosti na vodu i masnoću, a povezane su s nizom zdravstvenih rizika, iznad propisanih granica.
Osim PFAS-a, nova regulativa ograničava i uporabu bisfenola A, dok za određene zaštitne slojeve u konzervama voća, povrća i ribe vrijedi prijelazno razdoblje do srpnja 2028. godine. Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, za HRT je pojasnila kako se pravila odnose i na koncentraciju zabrinjavajućih tvari u ambalaži.
"To je kadmij, olovo, živa i šestovalentni krom, čija ukupna količina ne smije premašiti sto miligrama po kilogramu. Smanjit će se i maksimalno mogući prazan prostor u ambalaži. Nekad se znalo dogoditi da ambalaža ima lažno dno", izjavila je Pehnec Pavlović.
Već od veljače 2027. restorani i kafići morat će gostima omogućiti da hranu i piće preuzmu u vlastitim posudama i šalicama. Pehnec Pavlović objašnjava da će odgovornost za higijenu tih posuda biti na samom potrošaču.
"Neće više biti jednokratne ambalaže za coffee to go, eat to go, kako to popularno zovemo, nego će sam potrošač donijeti tu ambalažu i on je odgovoran za njezino higijensko stanje, a ne onaj koji puni. Godinu dana kasnije, HORECA sustav i trgovine koje prodaju hranu morat će osigurati sustav povratne naknade", dodala je.
Velike ugostiteljske mreže od veljače 2028. morat će nuditi i vlastitu višekratnu ambalažu. Hrvoje Margan, ugostitelj i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, smatra da će novi higijenski standardi biti veći izazov za dobavljače nego za same ugostitelje.
"Tu su vrlo ozbiljni higijenski standardi i HACCP koji dolazi novi u 9. mjesecu, gdje ćemo morati biti, po regulativi, još rigorozniji. Oni koji nama dobavljaju naše posude za van, koje mi koristimo, oni će se trebati izregulirati, ustvari, više će biti problem s njima nego s nama", kazao je Margan.
Do 2030. godine hoteli će morati izbaciti mala plastična pakiranja šampona i sapuna. Neki su se na to već prilagodili. Srđan Pujo, direktor hotela u Dubrovniku, otkriva da su oni tu promjenu proveli prije nekoliko godina i da su gosti dobro reagirali.
"Prije par godina smo izbacili male šampone, regeneratore, gelove i slično. Imamo u biti dispenzere u sobama. To se pokazalo odličnim, gosti nemaju ništa protiv. Što se tiče plastike, isto smo zamijenili, poput kartica za sobe, jednokratnih četkica za zube i brijača, sve je to sada drveno i sve se reciklira", poručio je Pujo.
Od 2029. godine zabranjuju se polistirenske posude za brzu hranu i dostavu te rastezljiva plastična folija za prtljagu u zračnim lukama. Najveći val promjena dolazi 2030. godine, kada će biti zabranjena jednokratna plastična ambalaža za konzumaciju hrane i pića u samim ugostiteljskim objektima, kao i mala pakiranja začina, šećera i mlijeka. Lagane plastične vrećice više neće biti dostupne na blagajnama, a nova pravila također će se odnositi na plastične mrežice, vrećice i kutije namijenjene svježem voću i povrću. Zabranit će se i plastična folija za povezivanje limenki i boca. Istovremeno, sva ambalaža na tržištu morat će biti reciklabilna u udjelu od najmanje 70 posto.
Konačni cilj Europske unije je do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada za najmanje 15 posto u odnosu na današnje razine.
Uz europska pravila, Njemačka od 2027. godine uvodi i poseban namet. Trošak od oko 1,4 milijarde eura, koliko godišnje uplaćuje u europski proračun na temelju nereciklirane plastične ambalaže, prebacit će se na proizvođače koji plastiku stavljaju na tržište. Predviđeni iznos naknade je 80 centi po kilogramu plastike. Iako tvrtke taj trošak formalno ne moraju izravno prebaciti na potrošače, očekuje se da će dio ili cijeli iznos uključiti u cijene proizvoda. Ukoliko bi se cijeli trošak prenio na potrošače, uz prosječno korištenje od otprilike 40 kilograma plastike po osobi godišnje, to bi rezultiralo s oko 32 eura većih godišnjih izdataka po pojedincu.
