Hormuški tjesnac: 21 milja koje drže svjetske cijene nafte
Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, iranska odmazda praktički je zatvorila ključni plovni put kroz koji prolazi petina svjetske trgovine naftom.
Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, iranska odmazda praktički je zatvorila ključni plovni put kroz koji prolazi petina svjetske trgovine naftom.
Kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. veljače 2026. napali Iran, iranska odmazda uslijedila je napadima koji su praktički zatvorili Hormuški tjesnac. Cijene nafte skočile su diljem svijeta, a golema važnost ovog uskog prolaza postala je kristalno jasna, piše AP World News.
Hormuški tjesnac uski je vodeni prolaz između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Kroz njega se svakodnevno transportira otprilike petina sve naftne trgovine na svijetu. Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Iran glavni su izvoznici čija roba prolazi tim putem.
Na najužoj točki tjesnac je širok otprilike 21 milju, odnosno 34 kilometra. Brodovi koji njime plove moraju pratiti uske plovne putove kako bi sigurno prošli plitkim vodama, što ga čini još izraženijom strateškom točkom.
Brodski promet kroz tjesnac dramatično je pao od početka rata. Iran je ciljao naftnu infrastrukturu u Perzijskom zaljevu, lansirajući dronove i rakete na luke i rafinerije odgovorne za proizvodnju nafte. Neka naftna polja obustavila su proizvodnju, pa je bilo manje nafte dostupne za izvoz.
Do 17. ožujka 2026. Iran je izravno gađao oko 20 tankera, ali sama prijetnja bila je dovoljna da podigne troškove osiguranja i odvrati druge od pokušaja prolaska. Iran i dalje izvozi vlastitu naftu kroz tjesnac.
Velik dio nafte koja prolazi tjesnacem putuje u Aziju, pri čemu su Kina, Indija i Japan glavni kupci. No, budući da se cijene nafte formiraju na međunarodnoj razini, poremećaji na Bliskom istoku utječu na cijene posvuda, čak i u udaljenim zemljama s vlastitim resursima.
Smanjenje globalnih zaliha znači više cijene za sve. To koristi nekim zemljama proizvođačima nafte, poput Rusije, ali loša je vijest za potrošače. U Sjedinjenim Američkim Državama, velikom izvozniku nafte, prosječna cijena benzina premašila je četiri dolara po galonu, što je porast od više od jednog dolara od početka rata. Nedavna anketa pokazala je da je 45 posto Amerikanaca "izrazito" ili "vrlo" zabrinuto hoće li si u sljedećih nekoliko mjeseci moći priuštiti gorivo.
Neki naftovodi u regiji mogu zaobići Hormuški tjesnac, ali njihov kapacitet je ograničen. A ni sam izlazak izvan tjesnaca ne jamči sigurnost: Iran je napao saudijsku luku Yanbu na obali Crvenog mora i emiratsku luku Fujairah, koja se nalazi neposredno izvan tjesnaca.
Dio strateških naftnih rezervi pušten je na tržište kako bi se ublažio pritisak, no to je tek privremena mjera. Puni učinak poremećaja ovisit će o tome koliko će dugo trajati.
