Pet razloga zašto osjećamo jaku želju za slatkišima
Želja za slatkišima nije uvijek stvar slabe volje. Iza nje se mogu kriti glad, nedostatak sna, stres ili jednostavno naučena rutina.
Želja za slatkišima nije uvijek stvar slabe volje. Iza nje se mogu kriti glad, nedostatak sna, stres ili jednostavno naučena rutina.
Konzumacija čokolade nakon obroka, jedenje keksa tijekom napornog dana ili diskretan posjet kuhinji kasno navečer ne moraju uvijek ukazivati na nedostatak samokontrole. Prema 01Portalu, potreba za slatkim može proizaći iz različitih čimbenika, uključujući glad, nedovoljno sna, stres, ustaljene navike i specifične situacije u kojima se javlja.
Ponekad je žudnja za slatkim toliko jaka da osjećamo kako je tijelu neophodan baš komad torte. Međutim, kada govorimo o prehrani, naše tijelo obično ne šalje tako specifične signale. Žudnja za slatkišima može biti uzrokovana glađu, manjkom sna, stresom, navikama, ali i činjenicom da je slatka hrana jednostavno ukusna i lako dostupna.
Kada smo gladni, možemo se zasititi različitim namirnicama. Kod žudnje, međutim, težimo vrlo specifičnom okusu, kao što su čokolada, sladoled ili peciva. Ove želje su česte i proizlaze iz kombinacije tjelesnih potreba, emocionalnog stanja, okoline i usvojenih obrazaca ponašanja.
Vidjeti slasticu, osjetiti miris iz pekare ili uobičajeno vrijeme za popodnevni keks mogu izazvati očekivanje nagrade, čak i kada tijelo nema stvarni manjak energije.
Predugo niste jeli. Ako izostavite obrok ili jedete premalo tijekom dana, glad u večernjim satima često postaje znatno jača. Kontrolirane studije o prehrambenim navikama pokazuju da smanjenje broja obroka kod nekih osoba povećava glad i smanjuje osjećaj sitosti. U takvim okolnostima tijelo ne traži nužno šećer zbog manjka određene hranjive tvari, već traži brz i energetski bogat izvor hrane.
Ne spavate dovoljno. Nakon loše prospavane noći, brokula vjerojatno neće biti prvi izbor. Istraživanja povezuju nedostatak sna s povećanim osjećajem gladi i hormonalnim promjenama koje utječu na regulaciju apetita. U jednom randomiziranom istraživanju, odrasli koji su produljili svoje spavanje smanjili su unos slobodnih šećera.
Kada ste pod stresom, tražite brzo olakšanje. Slatka i masna hrana može kratkoročno pružiti zadovoljstvo, pa je mozak može brzo povezati s odmorom, nagradom ili utjehom. Prema istraživanjima, povećana dnevna anksioznost i jači stres koreliraju s intenzivnijom potrebom za slatkim ili izrazito ukusnim jelom. Ipak, reakcije na stres nisu iste kod svih ljudi.
Proglasili ste slatkiše zabranjenom hranom. Što više smatramo da je određena hrana zabranjena, to više mislimo na nju. Kratkotrajno i selektivno izbjegavanje pojedinih namirnica može povećati želju za njima, iako dugoročni učinci različitih prehrambenih pristupa nisu jednostavni. Kada svaki komad čokolade počnemo doživljavati kao "prekršaj", često nam je teže zaustaviti se na samo jednom.
Uspostavili ste obrazac ponašanja koji je povezan s nagradom. Ako svake večeri uz omiljenu seriju jedete nešto slatko, s vremenom čak i uvodna glazba serije može potaknuti želju za slatkišima. Razlog nije taj što vašem tijelu u 21 sat iznenada ponestaje glukoze, već što su se mjesto, vrijeme i okus povezali u naučeni obrazac ponašanja. Žudnja za hranom može biti uvjetovana reakcija i može se smanjiti promjenom rutine.
Prije svega, važno je osigurati redovite i dovoljno zasitne obroke. Mješavina proteina, vlakana i masnoća obično daje dugotrajniji osjećaj punoće u usporedbi s brzim slatkim zalogajem. Kad osjetite potrebu za slatkišima, napravite pauzu i razmotrite četiri čimbenika: posljednji obrok, kvalitetu sna, trenutnu razinu stresa i događaje koji su prethodili toj želji.
Već nakon nekoliko dana takvog promatranja, često se može uočiti vrlo predvidljiv uzorak. Slatkiš ne mora biti uklonjen iz prehrane. Postoji značajna razlika između namjernog odabira kolača nakon obroka i nesvjesnog konzumiranja cijelog pakiranja slatkiša tijekom pisanja e-pošte.
