Jezero Kruščica u Lici na prvi pogled djeluje kao mirna oaza za ribolovce i ljubitelje prirode, no njegove dubine kriju potopljene ostatke nekadašnjeg sela. Priča o iseljenoj zajednici i povremenom izranjanju starih temelja svjedoči o vremenu kada je ovdje živjelo 60 obitelji.
Na području Like, u blizini naselja Mlakva i Kosinj, smjestilo se jezero Kruščica. Iako danas privlači zaljubljenike u netaknutu prirodu i strastvene ribolovce, njegovo dno čuva sasvim drugačiju priču. Na mjestu današnje akumulacije nekoć se nalazilo istoimeno selo, čiji su život i zajednica zauvijek potopljeni početkom 1970-ih godina.
Prije nego što je voda prekrila krajolik, Kruščica je bila živahno ličko naselje smješteno uz rijeku Liku. Prema pisanju Lika Cluba, u selu je živjelo približno 60 obitelji koje su se uglavnom bavile poljoprivredom. Naselje je imalo svu potrebnu infrastrukturu za svakodnevni život, od kuća i škole do crkve i groblja.
Središnje mjesto među građevinama zauzimala je crkva svetog Ilije, zaštitnika sela. Oko nje su se nizale brojne kamene i drvene kuće, stvarajući tipičnu sliku ličkog krajolika tog doba. No, sudbina sela bila je zapečaćena odlukom o gradnji hidroenergetskog sustava.
Kako bi se napravilo mjesto za buduću akumulaciju, stanovnici su tijekom 1960-ih godina počeli napuštati svoje domove. Konačnim formiranjem jezera početkom 1970-ih, kada je za potrebe Hidroelektrane Senj izgrađena brana, selo je postupno prekriveno vodom.
Ipak, dio sakralne baštine uspješno je spašen. Oltar iz crkve svetog Ilije prenesen je u crkvu svetog Ivana Krstitelja u Aleksinici. Posmrtni ostaci sa starog groblja premješteni su u zajedničku grobnicu u blizini Vaganca, čime je barem dio duše nekadašnjeg sela sačuvan od zaborava.
Ostaci sela nisu uvijek vidljivi. Jezero se povremeno prazni kako bi se omogućili pregledi i radovi na brani, što se, prema Lika Clubu, događa otprilike jednom u deset godina. U tim rijetkim prilikama krajolik se dramatično mijenja.
Kada se voda povuče, izranjaju temelji kuća, ostaci crkve svetog Ilije, stari mlin i žrvanj. Na pojedinim dijelovima mogu se uočiti i stabla koja su desetljećima bila potopljena, svjedočeći o vremenu kada je ovdje život bujao na suhom tlu.
Danas je Kruščica poznata prije svega kao atraktivna ribolovna lokacija. U njezinim vodama obitavaju impresivni primjerci: somovi mogu doseći težinu veću od 90 kilograma, šarani više od 25 kilograma, a pojedine štuke prelaze 15 kilograma. Uz njih, tu su i linjaci te klenovi.
No, jezero nije samo odredište za ribiče. Okruženo šumama i kanjonom rijeke Like, područje je dom bogatom životinjskom svijetu. Mogu se susresti vidre, srne, košute i jeleni, a u širem okruženju obitavaju i velike zvijeri poput medvjeda i vukova.
Kruščica je nastala pregrađivanjem rijeke Like, najduže hrvatske ponornice. Lika izvire u podnožju Velebita na nadmorskoj visini od oko 600 metara, a njezin tok proteže se približno 78 kilometara. Porječje rijeke zauzima oko 1570 četvornih kilometara, čineći je važnim dijelom ličkog krajolika.
Do jezera se može stići na nekoliko načina. Jedan od pristupnih pravaca vodi preko Kosinja i Mlakve, dok se iz drugog smjera dolazi preko Pazarišta i Vaganca. Za one željne prave avanture, postoji i mogućnost dolaska vodenim putem, čamcem kroz kanjon Like iz smjera Kaluđerovca.
