Pripremite novčanike, stiže novi udar!
Analitičari Oxford Economicsa upozoravaju da bi globalne cijene hrane mogle skočiti 11,8 posto ove godine, a prvi na udaru bit će pšenica, kruh i tjestenina.
Analitičari Oxford Economicsa upozoravaju da bi globalne cijene hrane mogle skočiti 11,8 posto ove godine, a prvi na udaru bit će pšenica, kruh i tjestenina.
Analitička kuća Oxford Economics izračunala je da bi svjetske cijene hrane do kraja godine mogle porasti za 11,8 posto, a u idućoj godini za dodatnih 4,8 posto. Najsnažniji udar očekuje se na tržištu pšenice, što će se izravno preliti na police s kruhom i tjesteninom, pokazuje analiza koju prenosi Euronews.
Europa je pretrpjela toplinski val koji je oštetio usjeve, a europsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama Cocereal već je u srpnju objavilo izvanrednu procjenu uroda. Očekivana žetva žitarica u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu srezana je za gotovo deset milijuna tona. Njemačka, pogođena dugotrajnom sušom i vrućinama, također očekuje slabiji urod, na što je upozorilo Njemačko udruženje poljoprivrednika.
Uz vremenske neprilike, poljoprivrednici se suočavaju i s poremećajima u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca, povezane s ratom s Iranom. Viši ekonomist Tomáš Dvorak za glavni uzrok poskupljenja navodi
"rat između SAD-a i Irana i njegov utjecaj na inpute za proizvodnju hrane, uglavnom naftu, prirodni plin i gnojiva".
Konkretni pokazatelji već su vidljivi: cijena dizela na svjetskom tržištu bila je u srpnju 36 posto viša nego godinu dana ranije, dijelom upravo zbog problema u Hormuškom tjesnacu. Predviđanja za gnojiva također nisu ohrabrujuća, s očekivanim rastom od 22 posto ove godine.
Dodatni pritisak stvara rat u Ukrajini. Žitarice imaju udio od 25 posto u globalnom indeksu cijena hrane, a Rusija i Ukrajina
"zajedno čine oko 30 posto ukupnog globalnog indeksa izvoza pšenice i preko 10 posto kukuruza", pojasnio je Dvorak.
Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, zajedno s prekidima izvoza žitarica iz Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti 86 milijuna tona godišnjih izvoznih kapaciteta. To iznosi gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica, stoji u izvješću.
Indeks koji prati Oxford Economics odnosi se na cijene sirovina, pa njegov rast ne znači automatski istovjetan rast cijena u supermarketima. Planirano povećanje za 2026. i dalje je manje od skoka od 14,2 posto zabilježenog 2022. godine.
Najviše će stradati usjevi i mliječni proizvodi, koji su najizloženiji suši i visokim temperaturama.
"To će također utjecati na cijene prerađenih proizvoda, kruha, sira, vina ili ulja", upozorava Dvorak. Meso bi, s druge strane, trebalo biti manje pogođeno.
Pšenica je posebno ranjiva jer zahtijeva velike količine gnojiva. Očekuje se da će njezina cijena u trećem tromjesečju ove godine biti 36 posto viša u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Riječ je o sirovini koja ulazi u širok spektar proizvoda, od kruha i tjestenine do žitarica za doručak i keksa.
Što se tiče dinamike poskupljenja, Dvorak objašnjava:
"Za svježu hranu, uglavnom voće i povrće, utjecaj će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Za prerađenu hranu kašnjenja su dulja, s obzirom na vrijeme potrebno za berbu i preradu. Tamo očekujemo vrhunski utjecaj na potrošačke cijene za otprilike šest do devet mjeseci".
To konkretno znači da bi se posljedice na cijenama svježe hrane mogle osjetiti već tijekom listopada i studenog, dok bi najveći udar na prerađene proizvode mogao uslijediti između veljače i svibnja iduće godine.
