Pametno hlađenje doma: manje računa, više ugode
Istraživanje pokazuje kako pametni materijali i tradicionalne metode mogu smanjiti potrebu za klimom za 80 posto.
Istraživanje pokazuje kako pametni materijali i tradicionalne metode mogu smanjiti potrebu za klimom za 80 posto.
Kada ljetne vrućine postanu nepodnošljive, a računi za struju sve veći, oslanjanje na klima-uređaj više nije jedino niti najbolje rješenje. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), klima-uređaji već troše otprilike 10 posto ukupne svjetske električne energije, a s učestalijim toplinskim valovima taj će udio samo rasti. Novo istraživanje donosi konkretne alternative koje mogu rashladiti naše domove bez velike potrošnje energije.
Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Clean Technology, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Novi Južni Wales i Sveučilišta RMIT u Melbourneu, naglašava da klima-uređaj treba biti posljednja linija obrane, a ne prvi izbor. Fokus se prebacuje na proaktivan pristup: spriječiti da toplina uopće prodre u životni prostor.
Autori istraživanja ističu da jednostavna rješenja poput kvalitetnih sjenila, reflektirajućih materijala na krovovima i fasadama te naprednih sustava ventilacije mogu dramatično sniziti unutarnju temperaturu prije nego što uopće posegnemo za daljinskim upravljačem klime.
Među najučinkovitijim metodama koje istraživanje izdvaja nalaze se sustavi radijacijskog i evaporativnog hlađenja. Ove tehnologije koriste prirodne procese za odvođenje topline, a dodatna im je prednost što tijekom zime mogu pomoći u zadržavanju topline unutar zgrade. Zelene krovove i materijale koji odbijaju sunčevu toplinu znanstvenici također vide kao moćne alate u borbi protiv pregrijavanja.
Kombinacija ovih tehnologija, procjenjuju, mogla bi smanjiti potrebu za korištenjem klasičnih klima-uređaja za čak 80 posto. Štoviše, primjena ovih rješenja u širem urbanom kontekstu mogla bi sniziti temperaturu u gradovima za više od četiri Celzijeva stupnja, ovisno o lokalnim klimatskim uvjetima.
Zanimljivo je da se mnoga od ovih "novih" rješenja oslanjaju na principe stare tisućama godina. Istraživači podsjećaju da su se ljudi uspješno nosili s vrućinama davno prije izuma klime. Drevni Sumerani, primjerice, gradili su kuće koje su omogućavale prirodno strujanje zraka i koristili materijale koji su zadržavali hladnoću u unutrašnjosti.
Zaključak studije jasan je: rashlađivanje doma ne bi smjelo biti luksuz rezerviran samo za one koji mogu podnijeti visoke račune za struju. Energetski učinkovita rješenja, koja kombiniraju drevnu mudrost i suvremenu tehnologiju, trebala bi postati standard moderne gradnje, čineći naše domove ugodnijima i financijski pristupačnijima za život.
