Dugotrajna suša i toplinski valovi obaraju povijesne rekorde na ključnim europskim rijekama, uzrokujući probleme u energetici i logistici. Dok Mađarska gasi nuklearku, iz Hrvatske elektroprivrede poručuju da nema rizika za sigurnost opskrbe.
Europske rijeke, od Rajne do Dunava, pale su na povijesno niske razine zbog dugotrajne suše i toplinskih valova koji već tjednima pritišću kontinent. Kriza s vodostajima ozbiljno ugrožava proizvodnju električne energije i riječni transport, no iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) poručuju da opskrba strujom u Hrvatskoj nije ugrožena.
Prema podacima koje je prenio BBC, krajem srpnja 2026. godine čak 44% mjernih postaja na Rajni i 78% onih na Dunavu zabilježilo je ekstremno niske vodostaje. Prema izvješću EU-ova Opservatorija za sušu, stanje suše ostalo je stabilno i kritično u većem dijelu Europe, a sredinom srpnja pogoršalo se u središnjoj-zapadnoj Europi. Situacija je posebno alarmantna na Rajni, koja je na nekoliko lokacija u Njemačkoj i Nizozemskoj pala na rekordno niske razine od početka mjerenja.
Ključni pokazatelj plovnosti, dubina plovnog puta na uskom grlu Kaub kod Koblenza, u petak (31. srpnja 2026.) dosegnula je rekordno niskih 25 centimetara, izjednačivši rekord iz 2018. godine. Iako se u ponedjeljak situacija blago popravila, teretni promet već je ozbiljno pogođen.
Martin Wolters, predstavnik Uprave za vodne putove i brodarstvo na Rajni, upozorio je da će brodari morati poduzeti mjere opreza, poput raspoređivanja tereta na više plovila kako bi se smanjio gaz. Dugoročno, to dovodi do viših transportnih troškova i uskih grla u opskrbi. "Dođe trenutak kada su tereti premali da bi bili isplativi ili se vlasnici brodova brinu da će oštetiti svoje brodove", izjavio je jedan trgovac robom za Reuters.
Ništa bolja situacija nije ni na Dunavu, koji protječe kroz deset zemalja. Prošli tjedan vodostaj je u nekoliko zemalja, uključujući Srbiju i Rumunjsku, pao na najniže razine u posljednjih 30 godina. Posljedice su dramatične: Mađarska je bila prisiljena potpuno ugasiti svoju nuklearnu elektranu Paks.
"Ne znamo kada ćemo moći ponovno pokrenuti elektranu. Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće i nadamo se rashlađujućoj, spasonosnoj kiši koju prognostičari još ne vide na vidiku", rekao je Peter Magyar, premijer Mađarske.
U Rumunjskoj se pribjeglo kontroliranoj eksploziji na obali Dunava kako bi se preusmjerio tok i osiguralo hlađenje za nuklearnu elektranu Černavoda. Srbija je smanjila proizvodnju u termoelektranama na ugljen zbog nedostatka vode za rashladne sustave, dok hidroelektrana Đerdap na granici Srbije i Rumunjske radi sa samo petinom svojeg kapaciteta.
Talijanska rijeka Po krajem srpnja dosegnula je povijesno nisku razinu kod Cremone. Vlasti su podigle razinu upozorenja na sušu na "visoku" u cijeloj dolini Poa, a stručnjaci upozoravaju na moguće poremećaje u opskrbi pitkom vodom. Smanjeni protok na ušću rijeke također je gurnuo slanu vodu iz mora u riječno korito, narušavajući ekosustav i stvarajući ozbiljne probleme poljoprivrednicima koji koriste vodu iz Poa za navodnjavanje usjeva.
Znanstvenici iz grupe World Weather Attribution u nedavnoj su studiji utvrdili da nema jasnog dugoročnog trenda smanjenja oborina u većem dijelu Europe, ali da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju isparavanje vlage kroz više temperature, čineći sušu vjerojatnijom. Vruće i suho vrijeme dodatno povećava potražnju za vodom za kućanstva, poljoprivredu i industriju.
Iako suša ne zaobilazi ni Hrvatsku, iz HEP-a poručuju da je stanje pod kontrolom. "Unatoč nižim vodostajima, razine vode u akumulacijskim jezerima nalaze se na planiranim, odnosno prosječnim razinama za ovo doba godine, što omogućuje optimalno upravljanje akumulacijama i proizvodnim kapacitetima hidroelektrana", objavili su iz tvrtke.
HEP kontinuirano prati hidrološke prilike i prilagođava proizvodnju. Naglašavaju da se sigurnost i stabilnost opskrbe osiguravaju optimalnim korištenjem svih domaćih izvora te, prema potrebi, kupnjom električne energije na tržištu. "Takav način rada predstavlja redoviti dio upravljanja elektroenergetskim sustavom, osobito u razdobljima povećane potrošnje, primjerice tijekom toplinskih valova", stoji u priopćenju.
Ipak, iz kompanije upozoravaju da smanjena proizvodnja u susjednim zemljama može povećati potražnju na regionalnom tržištu. "Iako takve okolnosti mogu utjecati na cijenu i dostupnost električne energije za tržišnu nabavu, trenutačno ne predstavljaju rizik za sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj", zaključuju iz HEP-a.
