Rupnica kod Voćina: Hrvatski vulkan star 80 milijuna godina
Rupnica, nedaleko Voćina, prvi je geološki spomenik prirode u Hrvatskoj i čuva jedinstvene vulkanske stupove od albitskog riolita kakvih nema nigdje drugdje na svijetu.
Rupnica, nedaleko Voćina, prvi je geološki spomenik prirode u Hrvatskoj i čuva jedinstvene vulkanske stupove od albitskog riolita kakvih nema nigdje drugdje na svijetu.
Gotovo 80 milijuna godina prošlo je otkako se magma probijala kroz područje današnjeg Papuka, a njezini tragovi i dalje stoje, savršeno pravilni, kao da ih je netko isklesao. Rupnica, lokalitet smješten u Virovitičko-podravskoj županiji nedaleko Voćina, čuva upravo tu vulkansku prošlost zbog koje geolozi iz cijeloga svijeta zastaju pred kamenim stupovima oblikovanim od stijene kakva gotovo nigdje drugdje ne poprima takav oblik.
Prizor koji dočekuje posjetitelja tek nekoliko koraka od ceste uopće ne sliči na običan kamenjar, iz zemlje izranjaju uredni četverokutni, peterokutni i šesterokutni stupovi posloženi poput goleme kamene slagalice ili pčelinjeg saća. Nikakva ljudska ruka nije ih oblikovala, premda je teško povjerovati da je riječ o čistoj igri prirode. Kisela magma koja se prije otprilike 80 milijuna godina kretala ovim područjem izlazila je na površinu ili se zaustavljala tik ispod nje, a potom se polako hladila, procesom nalik pucanju osušenog blata.
Kako se lava hladila, volumen stijene se smanjivao, a pukotine su se širile kroz masu stvarajući gotovo savršene geometrijske oblike. Upravo taj mehanizam, objašnjavaju geolozi, iznjedrio je stupove koji danas krase Rupnicu i podsjećaju na mnogo poznatije svjetske lokalitete, Giant's Causeway u Sjevernoj Irskoj, vulkanska područja Češke i Novog Zelanda ili pojedine lokacije u Sjedinjenim Američkim Državama.
No usporedba s irskim ili američkim stupovima ovdje staje, i to zbog jedne presudne pojedinosti. Dok su oni pretežno bazaltni, Rupnica je formirana od albitskog riolita, vrste vulkanske stijene koja iznimno rijetko poprima takav oblik. Zbog toga hrvatski lokalitet nije samo još jedna geološka zanimljivost, već fenomen koji nema premca u svjetskim razmjerima. Upravo ta posebnost izdvaja Rupnicu iz globalnog društva sličnih formacija i čini je jednim od najdragocjenijih prirodnih bisera istočne Hrvatske.
Vrijednost lokaliteta prepoznata je još 1948. godine, kada je Rupnica proglašena prvim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj, desetljećima prije nego što će sličnu zaštitu dobiti mnogo poznatije lokacije. Danas je dio Parka prirode Papuk, koji je upravo zahvaljujući iznimnoj geološkoj baštini ponio prestižni status UNESCO-ova svjetskog geoparka. Dok većina posjetitelja Papuk povezuje s gustim šumama, planinarskim stazama i ostacima Panonskog mora, Rupnica otkriva sasvim drugačiju priču, onu o davnim vulkanima koji su oblikovali slavonski krajolik kakav danas poznajemo.
Cijeli geolokalitet proteže se na oko 200 metara, a najizraženiji stupovi pružaju se na približno stotinjak metara, dok se u preostalim dijelovima nalaze vulkanske stijene bez tako pravilno razvijenih formacija. Slične geološke strukture mogu se vidjeti i u blizini, u potoku Jovanovica i koritu potoka Djedovice, no nigdje nisu tako dojmljive kao na samoj Rupnici. Kako bi se posjetiteljima približila fascinantna priča o nastanku ovog fenomena, 2004. godine uređen je interpretacijski sadržaj i postavljena nekoliko stotina metara duga poučna staza.
Oni koji njome prošeću mogu naučiti kako su vulkanski stupovi nastali, koji su faktori oblikovali sadašnji izgled Papuka i zašto se Rupnica ubraja među najznačajnije geološke fenomene u Hrvatskoj. Unatoč svojoj znanstvenoj važnosti, ovaj lokalitet ostaje mnogo manje poznat od sličnih u svijetu, i upravo ga to čini jednim od najvećih skrivenih prirodnih bogatstava istočne Hrvatske, mjestom gdje se vulkanska prošlost može doslovno dotaknuti.
