Ruski 'Starlink' već ima prozore veze nad Ukrajinom
Iako sustav Rassvet ima tek 21 operativni satelit, već stvara komunikacijske prozore koji traju do sat i pol, što bi moglo promijeniti dinamiku ratovanja.
Iako sustav Rassvet ima tek 21 operativni satelit, već stvara komunikacijske prozore koji traju do sat i pol, što bi moglo promijeniti dinamiku ratovanja.
Ruski satelitski internetski sustav Rassvet (Zora), zamišljen kao odgovor na SpaceX-ov Starlink, još je u povojima, ali već stvara prve komunikacijske prozore nad Ukrajinom. Prema pisanju ukrajinske web stranice Militarnij, postoje najmanje dva dnevna prozora u trajanju od jednog do sat i pol tijekom kojih bi Rusija teoretski mogla koristiti sustav za zapovijedanje i kontrolu, što izaziva zabrinutost zbog buduće primjene u upravljanju dronovima.
Značaj koji Rusija pridaje projektu Rassvet oslikao je ruski bloger Kirill Fyodorov, usporedivši ga sa stvaranjem atomske bombe u prošlom stoljeću. "Tada nismo mogli postojati bez nuklearnog kišobrana, a danas Rusiji trebaju vlastite satelitske komunikacije i umjetna inteligencija kako bi nastavila postojati kao suverena velika sila, a ne kao banana republika trećeg svijeta", izjavio je Fyodorov, prenosi EUobserver.
Njegove riječi možda zvuče pretjerano, no i poznati ruski ratni kanal Rybar ocijenio je da će projekt, bude li dovršen, biti "najveće dostignuće ruskog istraživanja svemira od raspada Sovjetskog Saveza".
Stručnjak za satelitske komunikacije Volodymyr Stepanets potvrdio je za Militarnij da je lanac s dobrom pokrivenošću već formiran. "Možemo vidjeti da je lanac s dobrom pokrivenošću zapravo već formiran, što osigurava ovu razinu pokrivenosti otprilike dva puta dnevno, ali u stvarnosti ima više preleta", rekao je Stepanets.
Rusija je prve testne satelite lansirala još 2023. godine. U ožujku 2026. lansirana je prva serija od 16 satelita, a druga serija od 16 satelita u srpnju 2026. Prema web stranici Satellitemap, trenutno je u orbiti 21 operativni satelit. Srpanjskih 16 satelita očekuje se u orbiti u listopadu ili studenom 2026. godine.
Ruski planovi su ambiciozni: 250 satelita do sljedeće godine, 730 do 2030., te gotovo tisuću do 2035. godine. No, ukrajinski stručnjak za komunikacije Serhii Beskrestnov upozorava da je za kontinuirani i stabilan prijenos podataka potrebno između 200 i 250 satelita u orbiti. Trenutni tempo lansiranja, jednom svaka tri mjeseca, daleko je od potrebnog.
Militarnij procjenjuje da bi, čak i pri sadašnjem ritmu, uz lansiranje četvrte serije u ožujku 2027., Rusija mogla imati kontinuiranu pokrivenost nad Ukrajinom otprilike godinu dana kasnije. "To bi moglo imati ozbiljne posljedice za oružane snage ako do tada ne uvedu učinkovite protumjere", stoji u tekstu ukrajinske stranice.
Iako se najčešće spominje mogućnost opremanja dronova Geran malim terminalima, ruski kanal Two Majors navodi znatno širi spektar primjene. "Omogućuje povezivanje izvidničkih sredstava u jedinstvenu mrežu, dopuštajući, primjerice, topničkoj posadi da prima podatke u stvarnom vremenu sa svih radarskih stanica, bespilotnih letjelica ili sredstava za elektroničko izviđanje koja djeluju u njenom sektoru", objasnili su.
Telegram račun Black Swan naglašava da Rassvet ne treba konkurirati Starlinku, koji već ima gotovo 11.000 satelita u niskoj orbiti. "Rassvet se ne treba natjecati sa Starlinkom; njegova je zadaća pokriti Arktik, vojne jedinice, transport, okupirane teritorije i Ukrajinu", poručili su.
Ukrajinski mediji već raspravljaju o mogućnostima obaranja satelita. Web stranica Defense Express navodi da tehnologija za to postoji od 1968., a opcije koje bi Ukrajina mogla koristiti od 1985. godine. No, Black Swan upozorava na rizike: "Mlazni dronovi bi se teoretski mogli prilagoditi za to. Međutim, nije to tako jednostavno."
Obaranje modernih satelita stvorilo bi velike količine krhotina u orbiti koje bi mogle pogoditi druge satelite. Stoga Black Swan predlaže drukčiji pristup: "Najrealniji pristup stoga nije obaranje satelita, već selektivno ometanje signala na određenom području, blokiranje terminala ili onesposobljavanje zemaljskih pristupnih točaka, kojih ne bi trebalo biti više od 10. To je relativno jeftin i potencijalno vrlo učinkovit sustav. Moramo razviti protumjere sada, ne čekajući njegovu punu implementaciju."
Dok se vodi rasprava o satelitima, situacija u Donbasu se pogoršava. Prema kartama organizacije Black Bird Group, ruske snage sve više napreduju prema Kramatorsku i Slovjansku, dva najveća slobodna grada u regiji. Na pojedinim mjestima crvene linije nalaze se samo 10 kilometara od prvih kuća u tom urbanom području, čineći gradove sve nemogućima za život.