Ruski udari srezali ukrajinski izvoz žitarica za trećinu
Brodari obustavljaju dolaske, a alternativni pravci ne mogu nadoknaditi gubitak. Skladišta se pune, a posljedice prijete i svjetskom tržištu hrane.
Brodari obustavljaju dolaske, a alternativni pravci ne mogu nadoknaditi gubitak. Skladišta se pune, a posljedice prijete i svjetskom tržištu hrane.
Pojačani ruski napadi na ukrajinsku lučku infrastrukturu u Crnom moru ozbiljno su poremetili izvoz žitarica, smanjivši kapacitet ključnih luka za približno trećinu. Ukrajina, jedan od najvećih svjetskih izvoznika, sada je u utrci s vremenom kako bi oslobodila skladišta prije pristizanja nove žetve, a poremećaji se već odražavaju na globalne cijene hrane.
Prema podacima objavljenim 12. kolovoza 2026., luke Odesa, Čornomorsk i Pivdenji, koje su donedavno obrađivale oko šest milijuna tona tereta mjesečno, nakon intenziviranja napada pale su na otprilike četiri milijuna tona. S obzirom na to da je više od 90 posto ukrajinskog poljoprivrednog izvoza prolazilo upravo tim pravcem, svaki zastoj ima dalekosežne posljedice.
Sigurnosna situacija naglo se pogoršala nakon napada na civilne trgovačke brodove. Krajem srpnja, Taras Visocki, ministar poljoprivrede Ukrajine, izjavio je da su brodarske tvrtke same odlučile prestati s dolascima. Naglasio je da tu odluku nije donijela ukrajinska država, već sami brodovlasnici koji više ne žele riskirati.
Danski brodarski div Maersk bio je među prvima koji su reagirali, privremeno zaustavivši uslugu preko jednog terminala u Čornomorsku i preusmjerivši dio tereta prema rumunjskoj luci Constanţa. Kernel, najveći ukrajinski izvoznik žitarica, već je ranije zaustavio rad na svom terminalu u Čornomorsku. Ruski napadi oštetili su silose, spremnike za suncokretovo ulje i drugu infrastrukturu, a tvrtka je prijavila štetu na desecima tisuća tona uskladištenih proizvoda.
Problem za Kijev nije samo pad izvoza, već i pritisak vremena. Ukrajina je u novu sezonu krenula s velikim zalihama, prema lipanjskim procjenama, oko devet do 9,5 milijuna tona kukuruza i pšenice preneseno je iz prethodne sezone. U isto vrijeme stiže nova žetva, a ukrajinske vlasti procjenjivale su da će skladišni prostor za proljetne kulture biti dovoljan barem do početka berbe kukuruza u listopadu. Ako izvoz kroz Crno more ostane ozbiljno ograničen, pritisak na silose će se povećavati.
Kijev ponovno pokušava snažnije koristiti alternativne pravce, željeznicu, cestovni promet i luke na Dunavu, uz prebacivanje robe prema lukama Europske unije. Europski koridori solidarnosti i dalje prevoze milijune tona, a rumunjska Constanţa ponovno postaje ključna točka.
No kapacitet je ograničen. Prema riječima ministra Visockog, alternativni pravci mogli bi stabilnije proraditi tek krajem kolovoza, a i tada bi mogli preuzeti samo otprilike polovicu kapaciteta crnomorskih luka. Dodatni problem predstavlja nizak vodostaj Dunava, koji trenutačno dodatno ograničava njegovu ulogu. Zbog dužih ruta, troškovi prijevoza rastu, što dodatno opterećuje ukrajinske poljoprivrednike.
Ukrajina je posljednjih sezona držala oko šest posto globalnog izvoza pšenice i oko 11 posto izvoza kukuruza, zbog čega problemi u Odesi nisu samo ukrajinsko gospodarsko pitanje. Cijene pšenice na svjetskim tržištima već su snažno reagirale na poremećaje u Crnom moru posljednjih tjedana, uz dodatni pritisak ekstremnih vremenskih prilika u drugim važnim poljoprivrednim regijama.
