Koordinirana akcija Washingtona i Tokija na deviznim tržištima zaustavila je dramatičan pad jena. Trump potez nazvao 'znakom prijateljstva', a analitičari ističu rijetku usklađenost interesa dviju sila.
Sjedinjene Države i Japan izveli su prošlog petka (31. srpnja 2026.) rijetku zajedničku intervenciju na deviznim tržištima s ciljem jačanja japanskog jena, čija je vrijednost pala na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednja četiri desetljeća. Službene potvrde stigle su tijekom vikenda od američkog predsjednika Donalda Trumpa i japanske ministrice financija Satsuki Katayama, a rezultat je bio trenutan: u ponedjeljak je dolar potonuo za otprilike jedan posto, spustivši se na 156,34 jena.
Prije intervencije, tečaj dolara probio je razinu od 163 jena, što je bila najviša točka u 40 godina. Nakon što su se na tržištima pojavile sumnje na koordiniranu akciju regulatora, tečaj je pao ispod 160 jena. No, ključni pomak dogodio se nakon službene objave: rano u ponedjeljak (3. kolovoza 2026.) dolar je zabilježio oštar pad na 156,34 jena, što predstavlja iznimno veliku promjenu za ovaj valutni par.
Dugotrajna slabost jena izazivala je sve veću frustraciju u Tokiju jer Japan uvozi velik dio svojih potreba, a slaba valuta izravno podiže cijene i potiče inflaciju. Prethodni samostalni napori japanskih vlasti da ojačaju jen nisu dali značajnije rezultate. Glavni krivac bila je ogromna razlika u kamatnim stopama između američkog Feda i Banke Japana, koja je investitore poticala na prodaju jena i kupnju dolara radi većih prinosa.
Predsjednik Trump potvrdio je intervenciju u nedjelju (2. kolovoza 2026.), nazvavši je "znakom prijateljstva". "Imamo dobar odnos s Japanom. Vrlo smo jaki, vrlo, vrlo jaki financijski, a oni, znate, imaju jen koji slabi i željeli su malu pomoć, a mi smo uvijek tu za Japan. Japan je bio vrlo dobar prema nama, s izuzetkom, naravno, Pearl Harbora", izjavio je Trump, a prenosi AP. Dodao je kako su Sjedinjene Države ostvarile "financijsku korist" iz intervencije te da je potez "također dobar za svjetsko gospodarstvo".
U odvojenom obraćanju novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One, Trump je bio još izravniji: "Jen slabi i trebala im je mala pomoć. Mi smo uvijek tu za Japan", citira ga CNN.
"Snažno podržavamo odlučne tržišne i monetarne korake Japana koji su usmjereni na ispravljanje znatne podcijenjenosti jena", objavio je američki ministar financija Scott Bessent na društvenoj mreži X.
S japanske strane, ministrica financija Satsuki Katayama izdala je priopćenje u kojem potvrđuje da je ministarstvo kupovalo jene u koordinaciji s američkim Ministarstvom financija. Intervencija je, prema njezinim riječima, bila usmjerena na "suzbijanje prekomjerne volatilnosti i neurednih kretanja japanskog jena posljednjih mjeseci".
Ovako otvoreno priznavanje valutne intervencije iznimno je rijetko. Neil Newman, glavni direktor i voditelj strategije u tvrtki Astris Advisory Japan, podsjeća da je posljednji veliki primjer bio nakon razornog potresa i tsunamija u Japanu 2011. godine. Ova akcija prva je zajednička američko-japanska intervencija kupnje jena još od 1998. godine.
"Vrlo je rijetko da će Amerikanci surađivati s Japancima na ovome, ali ovdje postoji usklađenost interesa između Japana i Amerike", zaključio je Newman. Slabiji dolar čini američku robu konkurentnijom na japanskom tržištu, što bi moglo pomoći povećanju američkog izvoza.
Reutersova fotografija sa sastanka Trumpovog kabineta u Camp Davidu, održanog u petak (31. srpnja 2026.), otkrila je da je ministar Bessent u svojoj bilježnici već imao zabilježen plan: "Kupiti japanski jen (JPY) 5-10 milijardi dolara". Financial Times je tog dana objavio kako je Banka federalnih rezervi New Yorka, djelujući za račun američkog Ministarstva financija, mijenjala eure u jene.
Intervencija se događa u kontekstu globalne zabrinutosti na financijskim tržištima. Premda može na kratko zaustaviti slabljenje jena i odvratiti špekulante, stručnjaci su suglasni da će za dugotrajniji zaokret biti nužne izmjene u monetarnoj politici, točnije smanjenje razlike u kamatnim stopama između SAD-a i Japana. Trump je naveo primjere sličnih američkih intervencija: prošlogodišnji paket pomoći Argentini od 20 milijardi dolara te uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.
