Savršena oluja prijeti novim valom poskupljenja hrane
Ratovi u Iranu i Ukrajini, poremećaji u opskrbi naftom i gnojivom te ekstremni vremenski uvjeti stvaraju pritisak na globalnu proizvodnju hrane, upozorava glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
Ratovi u Iranu i Ukrajini, poremećaji u opskrbi naftom i gnojivom te ekstremni vremenski uvjeti stvaraju pritisak na globalnu proizvodnju hrane, upozorava glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
Svijet se nalazi na pragu novog vala poskupljenja hrane, upozorio je Maximo Torero, glavni ekonomist agencije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). Kombinacija ratova, poremećaja u opskrbi ključnim sirovinama i sve izraženijih vremenskih nepogoda stvara ono što se opisuje kao "savršena oluja" za globalne prehrambene sustave.
Iako su cijene hrane ove godine zasad relativno stabilne, a u nekim dijelovima svijeta čak su i ublažile inflatorni pritisak, stručnjaci upozoravaju da je riječ o zatišju pred buru. Rastući troškovi proizvodnje, potaknuti višim cijenama nafte, nedostatkom umjetnih gnojiva iz regije Perzijskog zaljeva i nestašicom dizela, sve više opterećuju poljoprivrednike diljem svijeta.
"Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izrazitije rasti... i da će do kraja godine početi rasti (i) cijene hrane", izjavio je Torero za Reuters. Dodao je kako će u idućoj godini rast cijena biti "još snažniji". Prema njegovim riječima, prijenos cijena s osnovnih poljoprivrednih proizvoda na konačni prehrambeni proizvod obično traje tri do šest mjeseci.
Ključni problem predstavlja Hormuški tjesnac. "Hormuški tjesnac problem je koji utječe na sve ulazne elemente za osnovne poljoprivredne proizvode i za poljoprivredne sustave", naglasio je Torero. Nafta se koristi u pakiranju, preradi i prijevozu, dok je prirodni plin osnovna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva. Istovremeno, ukrajinski napadi na rusku naftno-plinsku infrastrukturu dodatno su zakočili izvoz dizela i prirodnog plina, ključnih stavki za proizvodnju hrane.
Problem je globalan. "O tome se govori u Europi, SAD-u, Brazilu i Aziji", rekao je Torero, ističući da slaba zarada već utječe na odluke poljoprivrednika o sjetvi. Primjerice, svjetska sjetva pšenice i kukuruza smanjena je u prva tri mjeseca rata u Iranu, a neki američki proizvođači preusmjerili su se na uzgoj soje jer zahtijeva manje umjetnih gnojiva.
Iako SAD može domaćom proizvodnjom pokriti većinu svojih potreba, američka udruga poljoprivrednika American Farm Bureau Federation objavila je zabrinjavajuću procjenu. Poljoprivrednici koji uzgajaju devet osnovnih kultura mogli bi iduće godine zabilježiti gubitak od 32 milijarde dolara, ne priskoči li im savezna država u pomoć. Prema njihovim izračunima, svaka analizirana kultura ostat će ispod praga profitabilnosti u 2027. godini.
Dodatne probleme donosi i ovogodišnji vremenski fenomen El Niño, koji bi prema prognozama trebao biti iznimno snažan i značajno izmijeniti obrasce padalina. Posljedice su već vidljive: u Australiji, jednoj od najvećih svjetskih izvoznica poljoprivrednih proizvoda, očekuje se 21 posto manja žetva ozimih kultura. U Indiji monsun kasni, a količina padalina od početka kolovoza manja je od prosjeka, što prijeti smanjenjem proizvodnje riže i moglo bi utjecati na cijene te ključne namirnice širom svijeta.
Ovaj splet okolnosti mogao bi izazvati akutnu nesigurnost u opskrbi hranom za desetke milijuna ljudi, vraćajući sjećanje na 2022. godinu kada su cijene hrane bile glavni pokretač globalne inflacije.
