Sest kandidata za nasljednika Guterresa: UN treba reformu
U dvorani Opce skupstine UN-a u New Yorku odrzana je javna debata sest kandidata za novog glavnog tajnika. Svi su se slozili oko jedne stvari: UN je trenutno marginaliziran.
U dvorani Opce skupstine UN-a u New Yorku odrzana je javna debata sest kandidata za novog glavnog tajnika. Svi su se slozili oko jedne stvari: UN je trenutno marginaliziran.
Sest kandidata koji se natjecu za mjesto glavnog tajnika Ujedinjenih naroda odrzalo je 23. srpnja 2026. javnu debatu u dvorani Opce skupstine UN-a u New Yorku. Svi kandidati, bez iznimke, iznijeli su slicnu dijagnozu stanja organizacije: UN trenutno stoji po strani dok se odvijaju najvaznije svjetske krize.
Jedan od najistaknutijih kandidata je Rafael Grossi, 65-godisnji Argentinac koji trenutno obavlja duznos direktora Medunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Grossi je otvoreno rekao ono sto su mnogi mislili: "Ujedinjeni narodi nisu ukljuceni u rjesavanje najozbiljnijih sukoba koje dozivljavamo." Kao dokaz vlastite sposobnosti diplomatskog posrednistva istaknuo je rad IAEA-e u Ukrajini: po njegovim rijecima, agencija je do sada posredovala u sest vatrogasnih prekida kako bi se izveli nuzni popravci na nuklearnoj elektrani Zaporozje, cime je sprijecena potencijalna velika katastrofa.
Medu kandidatkinjama, prema izvjestaju njemacke javne televizije Tagesschau, najbolji dojam ostavila je Rebeca Grynspan, bivsa potpredsjednica Kostarike i trenutna glavna tajnica UNCTAD-a (Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj). Grynspan se takoder pohvalila diplomatskim uspjesima: prije cetiri godine postigla je tzv. zitni sporazum koji je, prema njenim rijecima, sprijecio globalnu prehrambenu krizu. Kao buduci prioritet navela je mir kroz slobodnu trgovinu i borbu protiv carina i protekcionizma. Njezina vizija UN-a sazetla se u jednoj recenici: nakon prvog petogodisnjeg mandata nitko vise ne bi trebao pitati "Gdje je UN?" - organizacija bi trebala "opet sjediti za stolom".
Najpoznatija kandidatkinja, bivsa predsjednica Cilea Michelle Bachelet, prema Tagesschauu nije ostavila uvjerljiv dojam - njezini odgovori ocijenjeni su kao blijedi i preopsirni. Njezine sanse dodatno umanjuje cinjenica da Trumpova administracija u Washingtonu navodno ima primjedbe na njezino zalaganje za prava zena. Ni bivsa ministrica vanjskih poslova Ekvadora María Fernanda Espinosa ni bivsi predsjednik Senegala Macky Sall nisu posebno impresionirali prisutne. Medu zaposlenicima UN-a koji su bili prisutni u dvorani, ipak, najveci odjek imala je najmlada kandidatkinja: 52-godisnja Carolyn Rodrigues-Birkett, veleposlanica Gvajane pri UN-u.
Bez obzira na dojmove iz debate, konacna odluka o novom glavnom tajniku UN-a nece ovisiti o javnom mnijenju ni o simpatijama zaposlenika organizacije. Prema pravilima, kandidata mora podrzi Vijece sigurnosti UN-a, koje cini 15 drzava clanica. Za izbor su potrebni najmanje devet glasova, ali kljucno je da nijedna od pet stalnih clanica s pravom veta - SAD, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija - ne ulozi veto. Tagesschau napominje da je sasvim moguce da ce SAD, Kina i Rusija na kraju medusobno dogovoriti tko ce naslijediti Guterresa, kao sto se to dogadalo i u proslo.
Annalena Baerbock, koja trenutno obavlja duznos predsjednice Opce skupstine UN-a, javno je izrazila zelju da UN konacno dobije prvu zensku osobu na celu organizacije. Medutim, s obzirom na to da cetiri od sest kandidata jesu zene, a da konacna rijec pripada Vijecu sigurnosti i njegovim veto-mocima, taj se cilj ne mora nuzno ostvariti. Guterresov mandat istice krajem 2026. godine, a diplomatska nadmetanja iza kulisa, prema ocjeni japanske javne televizije NHK, tek ce se intenzivirati u nadolazecim tjednima.
