Smrad urina i urušeno staklo: Zagrebački autobusni kolodvor
Unatoč prihodima od 4,59 milijuna eura, kolodvor se suočava s prljavštinom, beskućnicima i dotrajalom infrastrukturom, a plan ulaganja za ovu godinu iznosi 1,36 milijuna eura.
Unatoč prihodima od 4,59 milijuna eura, kolodvor se suočava s prljavštinom, beskućnicima i dotrajalom infrastrukturom, a plan ulaganja za ovu godinu iznosi 1,36 milijuna eura.
Zagrebački Autobusni kolodvor (AKZ), mjesto kroz koje svakodnevno prođu tisuće putnika, i dalje je poprište brojnih problema. Od neugodnog mirisa urina na peronima, preko golubljeg izmeta na staklenim stijenama, do nedavnog incidenta s urušenim staklom, slika koju kolodvor pruža daleko je od reprezentativne. Tportal.hr je tijekom jednog jutra ovog tjedna obišao perone, čekaonice i hodnike kako bi provjerio što se obnavlja, a što putnicima i dalje najviše smeta.
Trenutno je kolodvor djelomično pod skelama zbog sanacije čeličnih konstrukcija, a WC na dolaznim peronima zatvoren je zbog preuređenja.
Na kolodvoru već godinama posluju dvije naoko nespojive trgovine, a posao im, čini se, ide dobro. Prodavačica u sex shopu otkriva tko su kupci. "Kupuju lokalni ljudi, ali znaju doći i putnici. Kažu da su zaboravili kupiti kakvu sitnicu mužu ili ženi pa navrate", ispričala je za Tportal.
Dok kat s blagajnama i kafićima djeluje relativno čisto, izlazni peroni pričaju sasvim drugu priču. Najveći problem je nepodnošljiv smrad mokraće. "Ništa me ne pitajte. Bude tu beskućnika, prosjaka, pijanaca. Neće ili nemaju 50 centi za WC pa tu obave nuždu. Tjeraju ih redari, ali ne mogu ni oni sve", požalila se čistačica na kolodvoru za Tportal.
Na dolaznom peronu kod mjenjačnice postavljen je znak zabrane obavljanja male nužde uz dodatnu prijetnju rezanja testisa. No, prema snazi mirisa, malo koga zamara. Loš dojam pojačavaju i golublji izmet te odbačeno smeće.
Prije desetak godina na dolaznom peronu bile su postavljene vodene prskalice koje su trebale spriječiti prolazak ljudi na izlazni peron, no taj se potez u konačnici pokazao kao bacanje novca jer ljudi i danas tamo prolaze.
Taksist je dobacio "Slikaj, slikaj", ali je odbio dati bilo kakav daljnji komentar o stanju na kolodvoru.
Ispred autobusa poznatog prijevoznika, jedan od dvojice vozača obratio se putnici s velikim koferima: "Di ćeš ti s tim". Vidjevši njezin zbunjeni pogled jer je strankinja, dodao je: "Gonjaš mrce, a?" te zaključio: "Ovo ne more bit obična prtljaga. Morat ćemo duplo naplatit. Ejt juros".
Neki od putnika ipak su blaži u ocjenama. "Kolodvor k'o kolodvor. Ne možete od njega očekivati da bude apoteka. Ovaj je još dobar kakvih ima", kazao je stariji gospodin koji se odbio predstaviti.
Putnica Sanja, koja je čekala autobus za Split, smatra da se vanjski dio kolodvora ne pere. "Ne znam pere li se, ali po ovome što vidim, ne bih rekla", izjavila je. Kritizirala je i vozače autobusa. "Naši vozači su tipični Balkanci i drže motore upaljene dok autobusi stoje. Evo i sada, dok vi i ja razgovaramo, ovom autobusu iza nas motor je upaljen. Oni će reći da moraju upaliti klimu i da je to zato, ali klima bi se upalila i kasnije. I sad se mi trujemo potpuno nepotrebno", rekla je Sanja.
Ipak, smatra da ima i gorih primjera: "Ima gradova u kojima nema klupa da sjednemo. Recimo, u Beču je kolodvor ispod cestovne petlje, a čekaonica i WC su u kontejnerima". S druge strane, postoje i sjajni primjeri poput kolodvora u Mariboru, no Sanja priznaje da tamo nije bila.
Uspoređujući zagrebački kolodvor sa splitskim, nije štedjela riječi: "To vi mene zezate? Pa ono u Splitu ne može se nazvati kolodvorom. Ne znam je li itko ikad iz splitske gradske uprave došao na taj kolodvor. To je zastrašujuće. Mi se bavimo turizmom. Pa na što ono sliči?"
Marijana, studentica iz Ploča, imala je jednu konkretnu zamjerku: "Trebalo bi ga oprati. To je moja najveća zamjerka."
Projektiran prema nacrtima slovenskih arhitekata Vojteha Ravnikara i Majde Kregar, kolodvor je otvoren za Univerzijadu 1987. godine. Prema podacima Tportala, danas na njemu rade 42 zaposlenika. U 2025. godini prihodi su iznosili 4,59 milijuna eura, a rashodi 4,35 milijuna eura.
Nakon što je staklo s jednog od izlaznih perona proteklih mjeseci palo i razbilo se na stajanci, Klub gradskih zastupnika Drito zatražio je u Gradskoj skupštini izvješće o stanju i investicijama. Iz AKZ-a su prije nekoliko dana odgovorili da plan investicija za ovu godinu predviđa ulaganje od 1,36 milijuna eura u infrastrukturu, sigurnost poslovanja i tehnološku modernizaciju. Istaknuli su i da su u proteklih pet godina investirali 670.000 eura u modernizaciju infrastrukture, digitalizaciju, energetsku učinkovitost, klimatizaciju i prilagodbu osobama s invaliditetom.
