Temperature mora rastu do šest stupnjeva, a u Sredozemlju je već identificirano oko 1000 invazivnih vrsta koje uništavaju domaće populacije. U Jadranu su nestale gotovo sve dagnje.
Mediteran, more koje je oblikovalo povijest i hrani obalne zajednice, prolazi kroz korjenitu preobrazbu čije su posljedice sve vidljivije i na hrvatskoj obali. Znanstvena zajednica ističe da je porast temperature mora, potaknut ljudskim djelovanjem, stvorio idealne uvjete za prodor stranih organizama koji sustavno potiskuju izvorne stanovnike ovog podmorja.
"Sredozemlje naših djedova, naših predaka, Grka i drevne Grčke zauvijek je izgubljeno. Toliko tih promjena je nepovratno", izjavio je za AP Ernesto Azzuro, morski biolog iz Instituta za morske biološke resurse i biotehnologiju talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća.
Stručnjaci su Sredozemlje proglasili jednom od najosjetljivijih točaka na klimatskoj karti svijeta. Procjene govore da bi se more do kraja stoljeća moglo zagrijati za dodatnih 2 do 6 Celzijevih stupnjeva. Neovisna mreža znanstvenika Mediterranean Experts on Climate and Environmental Change predviđa da će morski toplinski valovi postajati sve žešći i učestaliji.
Ronan McAdam, oceanograf iz Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene, objašnjava da je ključni problem u geografskoj prirodi samog bazena. Za razliku od golemih oceana, Sredozemlje je gotovo potpuno okruženo kopnom, što onemogućuje prirodno raspršivanje akumulirane topline.
Zagrijana voda postala je gostoljubiv dom za gotovo tisuću novih vrsta koje su pronašle put u ovo more. Azzuro navodi da ih se čak 800 već potpuno prilagodilo novom staništu. Ključna ulazna vrata za ove uljeze je Sueski kanal, a odatle se nezaustavljivo kreću prema obalama Francuske i Španjolske.
Iako su strane vrste u Sredozemlju prisutne desetljećima, podaci Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja pri UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu pokazuju da se njihova invazija dramatično ubrzala od početka 2000-ih, prateći krivulju rasta temperature. Riba lav, primjerice, prvi je put viđena u istočnom dijelu 2012. godine i od tada se munjevito proširila.
"Sredozemlje će biti još siromašnije, s još manje vrsta, jednostavno zato što klimatske promjene ovaj dio Sredozemlja, posebno njegov istočni dio, čine potpuno neprikladnim za autohtone vrste", upozorava Azzuro.
Posljedice se dramatično osjećaju i u našem susjedstvu. Plitki dijelovi istočnog Sredozemlja ostali su bez 93 posto populacije mekušaca. U Jadranu, gdje su dagnje nekad bile u izobilju, gotovo su potpuno nestale. Uzrok su ekstremne temperature mora koje su u pojedinim razdobljima prelazile 30 Celzijevih stupnjeva.
"Pomor je bio ogroman", opisao je Azzuro situaciju koja je zahvatila područje od Venecije na sjeveru do Barija na jugu. Dodao je i sumornu prognozu: "Ako ne pronađemo populacije koje mogu preživjeti u tim različitim klimatskim uvjetima, budućnost dagnji nije sretna budućnost, barem ne u Jadranskom moru."
Neke od pridošlica, poput ribe napuhače koju Azzuro naziva "najgorim osvajačem", predstavljaju i direktnu prijetnju ljudskom zdravlju. Konzumacija ove otrovne ribe može biti smrtonosna, dok otrovne bodlje ribe lava uzrokuju ozbiljne ozljede. Njegov institut je s partnerima pokrenuo kampanju "Čuvajte se te četiri" kako bi educirali javnost.
Cipar je, kao prva linija obrane zbog blizine Sueskog kanala, već iskusio što znači kada invazivne vrste poput ribe lava potisnu domaće vrste koje su ribari generacijama lovili i prodavali. Riba zečarka uništava staništa proždirući velike količine algi s morskog dna.
Iako je za potpuno zaustavljanje invazije prekasno, znanstvenici ističu da postoje konkretni koraci za ublažavanje štete. Piero Genovesi Papik, zoolog iz talijanskog Višeg instituta za zaštitu okoliša i istraživanje, naglašava da je obrada balastnih voda brodova, koji prenose strane organizme, tehnički izvediva mjera koja može smanjiti broj novih unosa za 95 do 99 posto. Druga opcija je premazivanje brodskih trupova specijalnim bojama.
"Znamo što treba učiniti. Trebali bismo smanjiti korištenje fosilnih goriva", poručuje Papik. "Ali to je definitivno hitno pitanje za čovječanstvo. Svi znamo rješenja, ali ona, naravno, zahtijevaju globalnu i zajedničku viziju."
Osim prevencije, razmatra se i prilagodba kroz komercijalizaciju jestivih uljeza. Riba lav, na primjer, postiže visoku cijenu na tržištu u nekim zemljama. S druge strane, za nejestive vrste poput napuhače predlaže se plaćanje ribarima da ih love i uništavaju. Papik zaključuje da će ključni izazov u nadolazećim godinama biti obnova okoliša i pronalaženje novih metoda za tu obnovu.
