Stanovnici Gospića već duže vrijeme kupuju vodu, a napetost raste. Sanacija ilegalno odloženog opasnog otpada mogla bi stajati i do 125 milijuna eura, a nudi se nekoliko rješenja.
Ekološka katastrofa u Gospiću, uzrokovana ilegalnim odlaganjem opasnog otpada, izazvala je bijes i duboku zabrinutost lokalnog stanovništva. Dok se vlasti suočavaju s pritiskom oporbe i javnosti, građani Like već na vlastitoj koži osjećaju posljedice onečišćenja koje prijeti njihovom zdravlju i egzistenciji.
Jedna stanovnica Like, čiji su podaci poznati redakciji Dnevno.hr, otvoreno je progovorila o teškoj situaciji na terenu. "Stanje u Gospiću je loše. Većina nas, među njima i ja, kupuje vodu duže vrijeme. Da ne spominjem da su nam porasli i računi za vodu, a dio okolice oko Gospića nema ni vodu iz pipe", ispričala je.
Prema njezinim riječima, među građanima raste ogorčenje i nepovjerenje prema institucijama. "Čak među Gospićanima kruže objave koje pozivaju na bojkot plaćanja računa za vodu. Ljudima je puna kapa", kazala je. Sugovornica se prisjetila i sumnjivih okolnosti koje su prethodile otkriću odlagališta, navodeći kako su radnici na lokaciji navodno izbjegavali kontakt s lokalnim stanovništvom, a veliki kamioni nisu viđeni kako prolaze kroz grad, što sugerira da je sve odrađeno u vrijeme zatvaranja županija tijekom pandemije.
Najveća briga stanovništva usmjerena je na dugoročne posljedice. "Ono o čemu zadnjih dana najviše razmišljam, ako se otpad brzo ne sanira, kakvo će nam biti tlo za rast biljaka i voda s kojom ćemo se tuširati i zalijevati vrt?!", upitala je Ličanka. Njezina frustracija usmjerena je i prema odgovornima za koje vjeruje da su znali za nezakonite aktivnosti. "Vjerujem da su svi moćnici u lancu od gradonačelnika, župana do ministarstva znali što se događa u Gospiću, ali su šutjeli jer im je profit bitniji od morala."
Posebno je emotivno istaknula povijesni teret koji nosi ova regija: "Rat nam je u Gospiću bio i više nego dovoljan, i danas osjećamo posljedice, a sad još ovo. Taj materijalizam i prljavi novac uništit će Hrvate, Lika se nažalost našla prva na nišanu...", zaključila je za Dnevno.hr.
Podsjetimo, istraga Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) potvrdila je onečišćenje na ilegalnom odlagalištu u Gospiću, gdje su u vodi nizvodno pronađene povišene koncentracije štetnih tvari, uključujući i takozvane "vječne kemikalije" (PFAS spojeve). USKOK tereti bračni par Josipa i Moniku Šincek te njihove suokrivljenike za organizaciju nezakonitog zbrinjavanja oko 35.000 tona opasnog otpada na lokacijama kod Varaždina, Gospića i Benkovca. Procjenjuje se da su na taj način zaradili oko 4 milijuna eura.
Slučaj je ujedinio oporbene političare različitih svjetonazora. Marija Selak Raspudić, Sandra Benčić, Zvonimir Troskot i Darko Milinović u više su navrata prozvali Vladu i zatražili hitno djelovanje. S obzirom na to da prve procjene ukazuju kako bi sanacija mogla stajati čak 120 milijuna eura, pitanje rješenja postaje ključno.
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša za HRT je predstavio četiri moguća načina sanacije zakopanog otpada. Prva, najjeftinija i privremena opcija je enkapsulacija, odnosno prekrivanje otpada vodonepropusnim slojem kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje podzemnih voda. "To bi koštalo od dva do tri milijuna eura", rekao je Budiša.
Druga opcija podrazumijeva potpuno iskopavanje i odvoz na odlagalište opasnog otpada u inozemstvu, budući da Hrvatska nema vlastito. "Prošli tjedan smo na desetak adresa takvih odlagališta u Europskoj uniji uputili upit. To bi koštalo od 20 do 25 milijuna eura", pojasnio je. Treća mogućnost je iskopavanje i odvoz u spalionicu, što bi koštalo između 100 i 125 milijuna eura. Kao četvrto rješenje razmatra se solidifikacija ili stabilizacija, proces kojim bi se otpad fizikalno-kemijskim metodama iz opasnog preveo u neopasni i odložio na domaće odlagalište. "To bi koštalo od 10 do 15 milijuna eura", dodao je Budiša.
