Tijekom toplinskog vala u Hrvatskoj liječnici i nutricionisti ističu individualne potrebe za tekućinom i upozoravaju da ni pretjerivanje s vodom nije bezopasno.
Dok se Hrvatska bori s dugotrajnim toplinskim valom, a temperature dosežu visokih 35 do 37 Celzijevih stupnjeva, pitanje pravilne hidratacije postaje ključno za zdravlje. Iako se godinama ponavlja savjet o osam čaša vode dnevno, stručnjaci sada upozoravaju da taj univerzalni recept ne vrijedi za svakoga.
Prema izvještaju Tportala, Tamara Hew-Butler, izvanredna profesorica kineziologije na američkom Sveučilištu Wayne State, kritizirala je široko prihvaćenu preporuku. "To je pristup po principu jedna veličina odgovara svima, a zapravo ne odgovara svima", izjavila je Hew-Butler. Njezino upozorenje dolazi u trenutku kada mnogi građani automatski posežu za većim količinama vode, ne uzimajući u obzir vlastitu tjelesnu građu, mišićnu masu, razinu fizičke aktivnosti ili temperaturu okoliša.
Kako navodi Tportal, jedan od najpouzdanijih znakova stanja hidratacije tijela je boja urina. Nutricionistica Gabrielle Judd iz Medicinskog centra Johns Hopkins Bayview objasnila je što bi trebalo tražiti. "Idealno bi bilo da urin bude blijede, slamnatožute boje. Ako je tamnožut ili zlatan, vjerojatno ste dehidrirali", rekla je Judd. Ostali simptomi na koje treba obratiti pozornost uključuju izrazitu žeđ, suha usta, glavobolju, umor, vrtoglavicu, grčeve u mišićima i ubrzan rad srca.
Dnevnik.hr prenosi izjavu liječnika Filipa Đerkea koji je ukazao na kumulativni učinak vrućine. "Velika vrućina nije opasna prvi dan toliko i zaista ne vidimo razliku od 35 ili 37. Ali treći, četvrti, peti dan, upravo što donosi ovaj toplinski val nam zapravo čini razliku i to postaje vrlo opasno za naše sugrađane", upozorio je dr. Đerke za Dnevnik Nove TV. Zbog toga je iznimno važno održavati redovit unos tekućine kroz dulje razdoblje, a ne samo reagirati na prvi val vrućine.
Prema izvorima s Tportala, dio dnevne potrebe za vodom može se unijeti i kroz prehranu. Krastavci, celer i zelena salata sadržavaju oko 95 posto vode, što ih čini odličnim saveznicima protiv dehidracije. I drugo svježe voće i povrće, poput lubenice, breskvi, rajčice i grožđa, može pridonijeti ukupnom unosu tekućine.
Iako je nedovoljan unos vode češći problem, stručnjaci upozoravaju i na opasnost od ispijanja prevelikih količina u kratkom vremenu. To može uzrokovati pad razine natrija u krvi i dovesti do opasnog oticanja stanica, uključujući i moždane. Znak za uzbunu može biti potpuno bezbojan urin, osobito ako ga prate mučnina, nadutost, glavobolja ili osjećaj dezorijentiranosti.
