Sukobi na Crnom moru prijete novom globalnom prehrambenom krizom
Napadi na trgovačke brodove i kolaps osiguranja blokirali su 90 posto ukrajinskog izvoza žitarica, a alternativni pravci ne mogu nadoknaditi gubitke.
Napadi na trgovačke brodove i kolaps osiguranja blokirali su 90 posto ukrajinskog izvoza žitarica, a alternativni pravci ne mogu nadoknaditi gubitke.
Svijet bi se već na jesen mogao suočiti s ozbiljnom prehrambenom krizom, a ključni razlog leži u eskalaciji sukoba na Crnom moru. Prema analizi magazina Foreign Policy, napadi na trgovačke brodove i luke praktički su obustavili ukrajinski izvoz poljoprivrednih proizvoda, što bi moglo izazvati globalne poremećaje slične onima iz 2022. i 2023. godine.
Ukrajina je 23. srpnja 2026. objavila da je pomorski promet prema njezinim trima neokupiranim crnomorskim lukama praktički obustavljen. U srpnju su ruske rakete i dronovi gađali 57 trgovačkih plovila, uključujući i ona pod stranim zastavama. Jedan od tih brodova bio je Golden Leo, koji je pripadao turskoj firmi i plovio pod zastavom Gvineje Bisau.
Dana 19. srpnja, tri ruske rakete su ga pogodile na otvorenom moru, nedaleko od obale Odese. Deset osoba je izgubilo život, a brod je potonuo 27. srpnja. Nakon toga, Ukrajina je zatražila od Ujedinjenih naroda da ponovno osiguraju siguran prolaz kroz Crno more, optužujući Rusiju za ratne zločine i ekonomski teror.
Prema riječima ukrajinskog ministra poljoprivrede, poljoprivredni sektor ove bi godine mogao pretrpjeti izravni gubitak izvoznih prihoda između 1,5 i 3 milijarde američkih dolara. Pomorski koridori u Crnom moru omogućuju oko 90 posto ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i većinu izvoza minerala i čelika. Ti sektori čine tri četvrtine svih deviznih prihoda zemlje.
Iako situacija podsjeća na razdoblje od 2022. do 2023. kada je ruska pomorska blokada zaustavila izvoz i zarobila 20 milijuna tona žita, sadašnja kriza ima bitno drugačiju prirodu. "U veljači 2022. zalihe poljoprivrednih proizvoda u Ukrajini bile su pune. Zato je tadašnji učinak bio toliko snažan", objasnio je Oleg Nivievski, ekonomist s Kijevske škole ekonomije. Ovoga puta Ukrajina je već uspjela izvesti posljednju žetvu, a svjetsko tržište žitarica raspolaže relativno velikim zalihama.
Ključna razlika je i u tome što sada ne postoji fizička blokada. Rusija ne sprječava brodove da isplove, nego ih izravno napada. Financijski rizik je postao toliko velik da trgovački brodovi više ne žele ploviti tim rutama, a premije osiguranja od ratnog rizika su naglo porasle ili osiguranje uopće nije moguće ugovoriti.
Slična situacija dogodila se i u Perzijskom zaljevu, gdje su od ožujka 2026. sukobi praktički onemogućili komercijalno osiguranje od ratnog rizika, a premije su porasle pet puta. SAD su uspostavile program državnog pomorskog reosiguranja vrijedan 20 milijardi dolara, ali većina brodarskih kompanija i dalje izbjegava plovidbu tim područjem.
"To nisu nesreće niti kolateralne žrtve. Riječ je o namjernim napadima na civilne pomorce koji nemaju nikakve veze s ovim sukobom i nemaju mogućnost izbjeći mu", rekao je Stephen Cotton, predstavnik Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF). ITF ističe da nijedan brod s civilnom posadom ne bi trebao ploviti tim ratnim područjem dok ne postoji stvarna i zajamčena sigurnost.
Najizglednije rješenje i dalje su alternativni prometni pravci korišteni tijekom prethodne krize, poput dunavskih luka u Rumunjskoj i Bugarskoj te kopnenih pravaca kroz srednju Europu. Međutim, njihovi kapaciteti su daleko manji od onoga što mogu pružiti ukrajinske dubokomorske luke.
Trenutačno se Dunavom može izvesti oko 100 tisuća tona mjesečno, cestom još 100 tisuća tona, a željeznicom prema zapadu između 300 i 400 tisuća tona mjesečno. To je znatno manje od 2,5 do 3,5 milijuna tona mjesečnog kapaciteta crnomorskih luka. "Dugoročno gledano, Ukrajina nema održivu zamjenu za svoje crnomorske luke", smatra Slawomir Matuszak, analitičar iz varšavskog think tanka Center for Eastern Studies. Kako je kazao, čak i kada bi se sve alternativne rute spojile, one bi mogle pokriti tek najviše pola mjesečnog kapaciteta luka na Crnom moru, a ukrajinskim bi izvoznicima to donijelo dodatne troškove od 45 do 50 dolara po toni.
Situaciju dodatno kompliciraju ukrajinski napadi na ruski pomorski promet. Nakon što su bespilotne letjelice pogodile preko stotinu brodova, Rusija je 10. srpnja obustavila plovidbu kroz Kerčki prolaz. U srpnju je Rusija izvezla svega 1,8 milijuna metričkih tona pšenice, što je 83 posto manje nego u istom mjesecu 2025., dok je njezina najveća luka Novorosijsk gotovo potpuno ostala bez prometa.
Iako svjetsko tržište žitarica zasad još funkcionira, nervoza raste. "No u rujnu i listopadu stiže nova žetva", upozorava Oleg Nivievski. Prema pisanju časopisa Foreign Policy, s početkom jeseni svijet bi mogao doživjeti krizu u opskrbi hranom jednako tešku kao ona iz 2022. godine.