Toplinski val posebno opasan za srčane bolesnike: Savjeti za sigurno ljeto
Srce u vrućinama pumpa i do četiri puta više krvi u minuti, što oslabljene pacijente dovodi u opasnost od komplikacija. Donosimo ključne mjere opreza.
Srce u vrućinama pumpa i do četiri puta više krvi u minuti, što oslabljene pacijente dovodi u opasnost od komplikacija. Donosimo ključne mjere opreza.
Iako ljeto mnogima donosi užitak, visoke temperature mogu biti tihi neprijatelj zdravlja srca. Prema podacima koje donosi 24sata Lifestyle, srce zdravih osoba tijekom vrućina pumpa između dva i četiri puta više krvi u minuti nego u hladnijim mjesecima. Za one čije je srce već oslabljeno, taj dodatni napor lako prerasta u ozbiljne komplikacije.
Kako bi se rashladilo, tijelo se oslanja na znojenje i širenje krvnih žila (vazodilataciju). No upravo ti mehanizmi opterećuju kardiovaskularni sustav: širenje žila spušta krvni tlak, pa srce mora raditi brže i jače. Kod srčanih bolesnika to može dovesti do slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice.
Istodobno, obilno znojenje izbacuje tekućinu i elektrolite, poput natrija i kalija, koji su ključni za pravilan srčani ritam. Dehidracija smanjuje volumen krvi i povećava gustoću, podižući rizik od nastanka ugrušaka, a neravnoteža elektrolita može izazvati opasne aritmije.
24sata Lifestyle navodi da su posebno osjetljive osobe starije od 65 godina, čiji organizam teže regulira temperaturu. Uz njih, ugroženi su i pacijenti s već postojećim srčanim bolestima, zatajenjem srca, koronarnom bolešću ili povišenim krvnim tlakom. Rizične skupine uključuju i dojenčad, malu djecu, trudnice, kronične bolesnike (dijabetes, bubrežne tegobe) te socijalno izolirane osobe.
Opasnosti se mogu znatno smanjiti s nekoliko jednostavnih pravila. Najvažnija je prilagodba dnevnih navika i okoline.
Hidratacija i prehrana. Tekućinu treba piti redovito, čak i prije nego što se javi žeđ. Alkohol, zaslađena i kofeinska pića valja izbjegavati jer potiču gubitak tekućine. Osobe na diureticima neka se posavjetuju s liječnikom o preporučenom unosu. Obroci neka budu lagani i češći, s puno namirnica bogatih vodom, lubenica, krastavci, rajčica.
Raspored aktivnosti. Boravak na otvorenom i teži fizički napori najopasniji su između 10 i 17 sati. Rekreaciju je najbolje planirati u rano jutro ili kasnu večer, a po najvećoj žegi vježbati u klimatiziranom prostoru. Odjeća neka bude lagana, široka, svijetlih boja i od prirodnih materijala (pamuk, lan), kako bi koža mogla disati.
Rashlađivanje doma. Klima-uređaj ili ventilator dobrodošli su, ali razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi smjela prelaziti sedam stupnjeva. Nagli prijelazi iz vrućeg u hladan prostor mogu izazvati grčenje krvnih žila i time dodatno opteretiti srce.
Većinu lijekova treba čuvati na temperaturi ispod 25 °C. Izlaganje toplini (vrući automobil, osunčani prozor) može razgraditi djelatne tvari. Posebno su osjetljivi preparati koje treba držati u hladnjaku, poput inzulina. Neki lijekovi, diuretici, beta-blokatori, ACE inhibitori, mogu pojačati osjetljivost na vrućinu; zato je važno redovito uzimati propisanu terapiju, ali nikada ne mijenjati dozu na svoju ruku. Kod sumnjivih simptoma obavezno se javiti liječniku ili ljekarniku.
24sata Lifestyle upozorava i na razliku između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Toplinska iscrpljenost donosi glavobolju, vrtoglavicu, grčeve u mišićima, mučninu i hladnu, vlažnu kožu. Tada se treba odmah skloniti u hlad, leći i piti vodu na gutljaje. Toplinski udar, naprotiv, znači otkazivanje tjelesnog sustava hlađenja: tjelesna temperatura penje se iznad 40 °C, koža je vruća i suha, puls ubrzan i snažan, a javljaju se i zbunjenost te gubitak svijesti. U tom slučaju nužno je bez odgađanja zvati hitnu pomoć. Dok stigne, osobu treba premjestiti u hlad i hladnim oblozima pokušati sniziti tjelesnu temperaturu.
