Trošak uklanjanja otpada s lokacije u Gospiću više se nego udvostručio u odnosu na početnu procjenu. Zbrinjavanje zakopanog otpada i dalje je otvoreno pitanje, a građani traže odgovore.
Procijenjeni trošak prve faze sanacije nezakonito odloženog otpada na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću popeo se na 4,72 milijuna eura bez PDV-a, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na izvornu procjenu od 2,1 milijun eura, koju je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naveo prilikom raspisivanja prvog natječaja u veljači 2026. godine.
Na taj inicijalni poziv za dostavu ponuda nitko se nije javio, što je Fond navelo na dodatne razgovore s potencijalnim izvođačima tijekom srpnja 2026. Nakon tih konzultacija, vrijednost radova je drastično korigirana naviše. Uz financijsku sliku, promijenjen je i vremenski okvir: budući izvođač će imati 12 mjeseci za uklanjanje rasutog otpada s lokacije te još 12 mjeseci za njegovu konačnu oporabu i zbrinjavanje. Podsjetimo, prvotni plan predviđao je da cijela faza bude gotova za svega šest mjeseci.
Paralelno s glavnim postupkom, Fond je pokrenuo i zasebnu nabavu čiji je cilj uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada uskladištenog u big bag vrećama. Procijenjena vrijednost tog posla iznosi 400.000 eura bez PDV-a. Ponude za oba natječaja primaju se do kraja kolovoza 2026. godine.
Konačna cijena zbrinjavanja, objašnjavaju iz Ministarstva, uvelike ovisi o kemijskom sastavu otpada, pri čemu ključnu ulogu igra udio klora. Upravo taj parametar određuje mogućnost i cijenu termičke obrade u inozemnim postrojenjima. Što je koncentracija klora viša, proces postaje zahtjevniji i financijski izdašniji.
Daleko veći izazov predstavlja dio otpada koji je završio pod zemljom. Za njega konačni model sanacije još nije odabran. Fond je u potrazi za rješenjem prvo kontaktirao 15 inozemnih operatera, nakon čega je upit proširen na približno 60 tvrtki koje upravljaju odlagalištima opasnog otpada ili energanama diljem Europske unije. Dodatno, upućeni su upiti na četiri adrese vezane uz mogućnost trajnog odlaganja u napuštenim rudnicima soli.
U ovom trenutku razmatra se nekoliko preferiranih opcija: odlaganje na deponijima za opasni otpad, energetska oporaba ili kombinirani pristup. Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" trebala bi do 20. rujna 2026. dobiti uvid u predložene modele sanacije. Iz Ministarstva naglašavaju da taj datum ne označava trenutak donošenja odluke, već ispunjavanje obećanja da će prijedlog biti predstavljen prije nego što se raspiše javna nabava.
U kontekstu sigurnosti, Ministarstvo se dotaknulo i pitanja kvalitete vode za piće, posebice u vezi s potencijalnom prisutnošću PFAS spojeva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je njezinu ispravnost, a dogovoreno je i širenje mreže mjernih postaja za praćenje podzemnih voda.
Ministarstvo i Fond pritom ističu kako oni nikada nisu bili nadležni za izdavanje dozvola niti za inspekcijski nadzor na toj lokaciji. Otvara se pitanje zašto tijela koja su imala ovlasti za djelovanje na terenu nisu uočila značajne promjene na tom prostoru u razdoblju od 2020. do 2024. godine. Državna sanacija pokrenuta je tek kada je postalo jasno da onečišćivač ne može snositi troškove i da lokalna razina nije reagirala. Vlada je lokaciju uvrstila u Plan gospodarenja otpadom u svibnju 2025., čime je Fondu dan pravni temelj za djelovanje. Pripremni radovi na terenu započeli su sredinom listopada 2025., čim je pristup lokaciji omogućen nakon što je prethodno bio blokiran zbog kaznenog postupka.
