Američki predsjednik tvrdi da SAD u potpunosti kontrolira ključni plovni put za globalnu naftu. Istovremeno je na 90 dana produžio izuzeće koje stranim brodovima omogućuje prijevoz nafte između američkih luka, ali uz strože uvjete.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u utorak, 11. kolovoza 2026., da je Hormuški tjesnac očišćen od mina i slobodan za plovidbu. Prema njegovim riječima, ključni morski prolaz između Perzijskog i Omanskog zaljeva sada je pod stopostotnom kontrolom Sjedinjenih Država. No, podaci o brodskom prometu ne potvrđuju tvrdnju da je tjesnac doista otvoren, a globalne cijene nafte porasle su upravo tog dana dok su Washington i Teheran postavljali stroge uvjete jedno drugome za ponovno otvaranje tog vitalnog plovnog puta.
Istoga dana Bijela kuća finalizirala je i produljenje izuzeća od Jonesova zakona za dodatnih 90 dana, čime se stranim brodovima pod zastavama drugih država omogućuje prijevoz nafte i drugih roba između američkih luka. Ta je odluka, međutim, popraćena novim ograničenjima nakon pritiska domaćih brodograditelja i njihovih saveznika u Kongresu.
Glasnogovornica Bijele kuće Taylor Rogers izjavila je da podaci pokazuju kako je izuzeće dovelo do značajnog povećanja domaćih isporuka osnovnih proizvoda poput benzina, dizela i mlaznog goriva. Ipak, administracija je suzila opseg olakšica pa će se svako pojedinačno putovanje stranog broda sada odobravati na temelju pojedinačne procjene, umjesto da se izdaju opća izuzeća.
Jonesov zakon, star više od stoljeća, zahtijeva da se teret između američkih luka prevozi isključivo na brodovima izgrađenima u SAD-u, u vlasništvu američkih kompanija i s američkom posadom. Produljenje izuzeća, koje je trebalo isteći 16. kolovoza, najduža je suspenzija tog zakona u povijesti.
Od kraja veljače 2026., kada su SAD i Izrael započeli rat protiv Irana, promet kroz Hormuški tjesnac gotovo je zamro. Prije sukoba tim se prolazom transportirala otprilike jedna petina svjetske potrebe za naftom. Iranske prijetnje i napadi na brodove doveli su do naglog skoka svjetskih cijena nafte i plina. Američki dužnosnici upozorili su da bi nastavak blokade mogao dodatno podići cijene energenata.
Trump sada tvrdi da je plovni put ponovno siguran. "Povremeno Iran postavi minu, ali mi je pronađemo i onesposobimo", rekao je. Od Teherana je zatražio i isplatu odštete, no iranske vlasti zasad nisu komentirale njegove izjave.
Iran je ranije najavio da će za prolazak tjesnacem naplaćivati pristojbe, a ponovno otvaranje uvjetovao je ustupcima SAD-a i saveznika. Nacionalni sigurnosni savjet Irana traži potpuni prestanak američkih prijetnji, ukidanje pomorske blokade iranskih luka, povlačenje američkih snaga iz regije i punu financijsku kompenzaciju za ratnu štetu.
Potpredsjednik JD Vance izjavio je ranije da je cilj američke administracije vratiti transport nafte i plina kroz Hormuški tjesnac na razinu prije početka rata.
Trump je, naime, u ponedjeljak 10. kolovoza novinarima u Ovalnom uredu kazao kako je američka mornarica "pomela mine" iz čitavog tjesnaca te da je to "otvoreno". "Gledajte, jedini koji sada kontrolira Hormuški tjesnac je američka mornarica", rekao je, dodavši da SAD kontroliraju tjesnac "100 posto".
Iranske vlasti, pak, poručuju kako sporazum s Omanom o upravljanju tjesnacem neće biti dovoljan za njegovo ponovno otvaranje ako SAD ne ispuni njihov popis zahtjeva. Teheran je ranije uvjetovao otvaranje tjesnaca isplatom odštete od strane SAD-a, što je Trump sada preokrenuo tražeći od Irana kompenzaciju za "prošle nedjela".
Napetosti u regiji ne jenjavaju. Jemen je optužio Hutije, koje podupire Iran, za "dvostruki" napad na komercijalni brod u tjesnacu Bab al-Mandeb u kojem je poginulo šest osoba. Britanski pomorski nadzorni centar izvijestio je o incidentu s kontejnerskim brodom i vojnim snagama u Omanskom zaljevu, dok je američka vojska objavila da je ispalila rakete Hellfire na plovilo pod panamskom zastavom koje je plovilo prema iranskoj luci.
U međuvremenu, otkriveno je da je Trump prošlog mjeseca tajno napustio Tursku manjim zrakoplovom, odglumivši polazak predsjedničkim Air Force Oneom. Prema riječima američkog dužnosnika, najmanje dvoje članova vlade – državni tajnik Marco Rubio i ministar financija Scott Bessent – ostalo je na većem Boeingu 747 koji je iz Ankare poletio bez predsjednika. Zrakoplov je poslužio kao mamac, a vjeruje se da je meta bila iranska prijetnja ocijenjena dovoljno vjerodostojnom da iznudi tajnu zamjenu. "Valjda je postojala neka prijetnja. Nisam baš previše pitao o tome. Dobivam mnogo prijetnji", izjavio je Trump. Na pitanje zašto je let Air Force Oneom bio preopasan za njega, ali ne i za novinare, odgovorio je da je svaki zrakoplov u kojem se on nalazi vjerojatnija meta.
