Trump traži milijarde od Irana prije mirovnog dogovora
Američki predsjednik zahtijeva odštetu za 50 godina 'štete', uključujući smrt prosvjednika i napad na USS Cole, dok cijene nafte rastu, a pregovori s Omanom napreduju.
Američki predsjednik zahtijeva odštetu za 50 godina 'štete', uključujući smrt prosvjednika i napad na USS Cole, dok cijene nafte rastu, a pregovori s Omanom napreduju.
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je iznenadio novim, oštrim zahtjevom u sklopu pregovora s Iranom, traži da Teheran plati odštetu za pola stoljeća sukoba i napada prije nego što se postigne bilo kakav konačni mirovni sporazum. Ovaj potez, koji je uslijedio kao odgovor na iranske zahtjeve za odštetom i ukidanjem sankcija, dodatno je zakomplicirao ionako krhke napore za deeskalaciju i ponovno otvaranje strateški ključnog Hormuškog tjesnaca, čija je blokada od početka rata u veljači dovela do globalnog rasta cijena energenata.
Obraćajući se iz Bijele kuće, Trump je jasno dao do znanja da od Irana očekuje novčanu kompenzaciju. "Tražit ćemo novac za štetu koju su počinili tijekom 50 godina", rekao je Trump, dodavši kako bi odšteta trebala pokriti pogibije civilnih prosvjednika u samom Iranu, ali i američkih vojnika diljem regije. "Dakle, ako treba platiti odštetu, mislim da bi je Iran trebao platiti", poručio je američki predsjednik.
Trump je specifično naveo kako Iran mora odgovarati za smrtne slučajeve i štetu nanesenu stanovnicima Libanona, Sirije, Jemena i Gaze. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao je: "Također, kad je riječ o pregovorima s Iranom, Iran bi trebao odgovarati za štetu i smrtne slučajeve koje je prouzročio stanovnicima Libanona, Sirije, Jemena i Gaze!"
Trump je od početka rata u veljači poticao prosvjednike da svrgnu iransku vladu, a organizacije za ljudska prava tvrde da Teheran od tada nastavlja s obračunom protiv svojih protivnika.
U svojoj argumentaciji, Trump se dotaknuo i unutarnje situacije u Iranu, ustvrdivši da je iranska vlada u roku od šest tjedana ubila oko 52.000 prosvjednika koji su izašli na ulice krajem 2025. i tijekom 2026. godine. Ova brojka znatno je veća od procjena koje iznose neovisne organizacije. Američka organizacija za ljudska prava Human Rights Activists News Agency (HRANA) u veljači je izvijestila o otprilike 7000 poginulih, od čega su 6500 bili prosvjednici.
Dodatnu kontroverzu izazvao je Trumpov zahtjev da Iran isplati odštetu obiteljima 17 američkih mornara poginulih u napadu na ratni brod USS Cole u Jemenu u listopadu 2000. godine. Službeno, odgovornost za taj napad pripisana je terorističkoj skupini al-Qaida, a ne iranskoj vladi.
Hormuški tjesnac, kroz koji je prije izbijanja sukoba prolazila otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, praktički je zatvoren od početka rata. Iako je u lipnju potpisan preliminarni mirovni sporazum, on je brzo propao nakon što su SAD u srpnju ponovno uvele blokadu iranskog pomorskog prometa. Iran je na to odgovorio napadima na američke saveznike i trgovačke brodove koji tjesnacem prolaze bez njegova dopuštenja.
Iran je ranije objavio da je blizu konačnog sporazuma s Omanom kojim bi se utvrdili novi plovni pravci između dviju zemalja, što bi Teheranu dalo veću kontrolu nad ključnim plovnim putem nego prije početka rata. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je da pregovori s Omanom o uspostavi novih plovnih pravaca "napreduju glatko i konstruktivno". Dodao je da je dogovorena karta plovnih putova, iako neka tehnička pitanja još nisu riješena. S druge strane, američki dužnosnici su više puta isključili mogućnost bilo kakvog sporazuma koji bi Teheranu omogućio naplaćivanje pristupa tjesnacu.
Trump je u ponedjeljak ponovio svoju tvrdnju, koju dužnosnici smatraju netočnom, da "jedino američka mornarica trenutačno kontrolira Hormuški tjesnac".
Nakon Trumpovih novih zahtjeva, cijene nafte u ponedjeljak su porasle za pet posto, odražavajući zabrinutost tržišta da je brzo rješenje sve manje izgledno. Rat je izrazito nepopularan među američkim biračima, posebno u ruralnim područjima koja su tradicionalno podržavala Trumpa, a visoke cijene goriva ključno su pitanje uoči izbora za Kongres u studenome. Demokratski zastupnik Bill Keating za CNN je prokomentirao situaciju riječima: "Ovdje vidimo početak kapitulacije. To je stvarnost. Počinje dopirati do njih."
Uz zahtjeve za odštetom, Trump je iznio i tvrdnju da Sjedinjene Države imaju potpunu kontrolu nad iranskim novcem te da Washington zapravo djeluje kao bankar Teherana. Istaknuo je kako se Iran suočava s inflacijom od 300 posto, valutom koja je u slobodnom padu i sve većim poteškoćama u isplati plaća svojim vojnicima. Osvrćući se na daljnje korake prema Iranu, Trump je nabrojao tri opcije: zadržati trenutni pritisak, osloniti se na ekonomski pritisak ili, kako je rekao, "jako, jako ih udariti".
Napetosti između dviju zemalja eskalirale su i iza kulisa. Prema rekonstrukciji Washington Posta, američke obavještajne službe procijenile su kao vjerodostojne iranske prijetnje atentatom na Trumpa i mogućim napadom na predsjednički zrakoplov tijekom summita NATO-a u Ankari početkom srpnja. Zbog toga je organiziran dramatičan plan bijega: Trump se ukrcao na stari Air Force One pod budnim okom kamera i dao izjave, da bi potom u tajnosti bio prebačen u kontejneru za catering na manji vojni zrakoplov C-32A, kojim je sigurno odletio prema Velikoj Britaniji. Stari predsjednički avion poslužio je kao mamac, a dio osoblja Bijele kuće i novinari u njemu nisu bili obaviješteni da Trump nije s njima. Direktor komunikacije Bijele kuće Steven Cheung nije komentirao ovu rekonstrukciju, ali je novi Air Force One, donirani Boeing 747-8 iz Katara, opisao kao "zrakoplov na vrhunskoj razini" s "visokim sigurnosnim protokolima".
