Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je ključne preporuke za zaštitu od vrućina koje uključuju pravilan unos tekućine, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana i prepoznavanje simptoma toplinskog udara.
Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, od dehidracije i pada krvnog tlaka do toplinskog udara i pogoršanja kroničnih bolesti. Iako se preporuke za zaštitu od vrućine ponavljaju svake godine, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) naglašavaju koliko je važno biti informiran i pridržavati ih se, posebno tijekom toplinskih valova.
Tijelo se od vrućine brani širenjem krvnih žila i znojenjem, no gubitak tekućine može poremetiti njegov rad. Osobe s astmom i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) posebno su osjetljive jer im vrućina može izazvati otežano disanje, bronhospazam i nadražujući kašalj.
Visoke temperature opterećuju i krvožilni sustav. Zbog širenja žila krvni tlak može pasti, a dehidracija čini krv gušćom, što povećava opasnost od stvaranja ugrušaka, moždanog i srčanog udara. Manjak tekućine dodatno opterećuje bubrege i može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.
Prekomjerno izlaganje UV zračenju uzrokuje opekline, ubrzava starenje kože, slabi imunitet i povećava rizik od raka kože, dok dugotrajno izlaganje očiju može pridonijeti razvoju sive mrene. Poseban oprez savjetuje se za novorođenčad i malu djecu čija je koža osjetljivija.
Toplinski udar nastupa kada tijelo naglo povisi temperaturu i više se ne može učinkovito hladiti. Postoje dva oblika: klasični, koji pogađa uglavnom starije i slabo pokretne osobe tijekom duljeg boravka na vrućini, i onaj izazvan naporom, karakterističan za sportaše, građevinske radnike i druge koji rade na otvorenom. Simptomi uključuju vruću i suhu kožu, glavobolju, vrtoglavicu, zbunjenost, grčeve i gubitak svijesti, a kod ozbiljnih znakova potrebno je odmah pozvati liječničku pomoć.
HZJZ savjetuje redovito pijenje vode i izbjegavanje alkohola, zaslađenih i kofeinskih pića koja mogu potaknuti dehidraciju. Ne treba čekati osjećaj žeđi, a posebno treba paziti na djecu i starije osobe koje žeđ slabije osjećaju. Dobar izbor su voda, nezaslađeni napici, razrijeđeni sokovi, juhe i napici bogati elektrolitima.
Boravak na izravnom suncu preporučuje se izbjegavati između 10 i 17 sati, osobito za djecu, trudnice, starije osobe i kronične bolesnike. Oni koji moraju raditi na otvorenom trebaju se redovito odmarati u hladu i unositi dovoljno tekućine.
Za rashlađivanje tijela pomažu tuširanje mlakom vodom, hladni oblozi, lagana odjeća od prirodnih materijala, šešir, sunčane naočale i boravak u klimatiziranim prostorima. Prostorije je najbolje rashladiti noću i rano ujutro, a danju držati zatvorene prozore i spuštene rolete. Ako se koristi klima-uređaj, temperatura u prostoru ne bi smjela biti više od oko 7 stupnjeva niža od vanjske.
Tijekom toplinskog vala preporučuju se manji, laganiji obroci s više tekućine, poput svježeg voća, povrća, laganih juha i smoothieja. Treba izbjegavati tešku hranu bogatu bjelančevinama koja dodatno opterećuje organizam.
Važno je obratiti pažnju na starije osobe, kronične bolesnike i one koji žive sami. Treba provjeriti jesu li dovoljno hidrirani, borave li u rashlađenom prostoru i uzimaju li lijekove koji mogu utjecati na ravnotežu tekućine u tijelu. Kod pojave jake slabosti, vrtoglavice, intenzivne žeđi, glavobolje ili grčeva potrebno je odmah otići u hladniji prostor i početi unositi tekućinu, a kod gubitka svijesti, poremećaja ponašanja ili vruće suhe kože odmah pozvati hitnu pomoć.
