Wall Street potonuo nakon Feda, ulagače zabrinula golema AI ulaganja Mete i Microsofta
Dow Jones izgubio 2,19 posto vrijednosti, a strah od narušavanja likvidnosti u tehnološkom sektoru prelio se i na azijske burze.
Dow Jones izgubio 2,19 posto vrijednosti, a strah od narušavanja likvidnosti u tehnološkom sektoru prelio se i na azijske burze.
Trgovanje na Wall Streetu u srijedu, 29. srpnja 2026., završilo je oštrim padom ključnih dioničkih indeksa. Pad je uslijedio nakon što je američka središnja banka (Fed) odlučila zadržati kamatne stope na postojećoj razini, ali i zbog sve veće zabrinutosti investitora da golema izdvajanja za umjetnu inteligenciju narušavaju likvidnost tehnoloških divova, izvještava Poslovni dnevnik.
Dow Jones indeks zabilježio je pad od 2,19 posto, spustivši se na 51.594 boda. Širi indeks S&P 500 oslabio je 1,52 posto, na 7.316 bodova, dotaknuvši time najnižu razinu u posljednjih mjesec dana, dok je tehnološki Nasdaq potonuo 1,74 posto, na 24.442 boda. Kako prenosi Poslovni dnevnik, Nasdaq je tako bio devet posto ispod rekordne razine dosegnute u lipnju.
Fed je, u skladu s očekivanjima, zadržao raspon ključne kamatne stope od 3,5 do 3,75 posto. Međutim, među 12 članova Saveznog odbora za otvoreno tržište s pravom glasa, njih troje zauzelo se za povećanje kamata za 25 baznih bodova. "Fed je zadržao smjer, kao što se i očekivalo. Sada je veće pitanje koliko će biti pod pritiskom da podigne kamatne stope u rujnu. Inflacija je užarena, a uz rast cijena sirove nafte tržište očekuje podizanje kamata u rujnu", komentirao je za Poslovni dnevnik Ryan Detrick iz Carson Groupa.
Nakon zatvaranja burze u srijedu, pažnja se preusmjerila na kvartalne rezultate kompanija Meta Platforms i Microsoft. Meta je objavila da joj je slobodni novčani tok u drugom tromjesečju pao za 91 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio 784 milijuna dolara. U drugom tromjesečju 2025. ta je brojka dosezala 8,55 milijardi dolara. Vijest je u elektroničkom trgovanju srušila cijenu dionice Mete za oko pet posto.
S druge strane, Microsoft je izvijestio o rastu neto dobiti od 30 posto na 35,77 milijardi dolara te rastu prihoda od 18 posto na 90 milijardi dolara. Ipak, ulagače je zabrinuo podatak da su kapitalni izdaci i financijski najmovi tvrtke u istom razdoblju porasli za 69 posto, dosegnuvši 41 milijardu dolara, zbog čega je slobodni novčani tok smanjen za 23 posto na 19,64 milijarde dolara. Unatoč tim brojkama, dionica Microsofta je u after-market trgovanju ojačala za oko osam posto. No, od početka 2026. i dalje je u minusu od 19 posto, za razliku od S&P 500 koji je u istom razdoblju porastao sedam posto.
Na azijskim tržištima u četvrtak, 30. srpnja 2026., vladala je opreznost. MSCI azijsko-pacifički indeks pao je 0,49 posto, dok je japanski Nikkei porastao dva posto, piše Financije.hr. Južnokorejski Kospi oslabio je 1,72 posto i na putu je tjednog pada od 13 posto. Posebno velik pritisak osjećaju južnokorejski proizvođači čipova, rasprodaja tehnoloških dionica u toj zemlji izbrisala je više od 2000 milijardi dolara tržišne vrijednosti, odražavajući globalnu zabrinutost oko isplativosti velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Europske su burze u srijedu završile bez značajnih oscilacija. Frankfurtski DAX stagnirao je na 25.460 bodova, londonski FTSE ojačao je 0,34 posto na 10.908 bodova, dok je pariški CAC pao 0,6 posto na 8.408 bodova, navodi Poslovni dnevnik.
