Tajna dugovječnosti možda leži u organu kojeg smo otpisali
Najnovija studija u časopisu Nature otkriva da bi zdravlje prsne žlijezde moglo biti presudno za dug život, smanjen rizik od raka i srčanih bolesti.
Najnovija studija u časopisu Nature otkriva da bi zdravlje prsne žlijezde moglo biti presudno za dug život, smanjen rizik od raka i srčanih bolesti.
Prsna žlijezda, poznatija kao timus, dugo je bila zanemarivana u medicini, smatrana organom koji svoju svrhu ispunjava tek u djetinjstvu. S godinama se smanjuje i pretvara u masno tkivo, pa se vjerovalo da u odrasloj dobi nema većeg značaja. No, revolucionarno istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature sada baca novo svjetlo na ovu temu.
Znanstvenici smatraju da bi se opće stanje imunološkog sustava moglo procijeniti upravo kroz zdravlje timusa, što bi moglo poslužiti kao važan pokazatelj. Njihovi nalazi upućuju na to da je zdravlje ovog organa povezano s duljim životnim vijekom, manjim rizikom od raka i kardiovaskularnih bolesti, te boljim odgovorom na terapije.
Tim stručnjaka, predvođen onkologom dr. Hugom Aertsom s Harvarda, analizirao je zdravstvene kartone više od 27.000 osoba kako bi utvrdio stvarnu ulogu timusa u odrasloj dobi. Podaci su potjecali iz dviju velikih dugoročnih studija u SAD-u: Framinghamske studije o srcu i Nacionalnog programa probira raka pluća.
Svi sudionici podvrgnuti su kompjutoriziranoj tomografiji (CT), a umjetna inteligencija procijenila je veličinu, strukturu i očuvanost njihovog timusa. Na osnovu tih rezultata, ispitanici su podijeljeni u skupine s dobrim, prosječnim ili lošim stanjem organa, nakon čega su praćeni godinama.
Ono što su otkrili nadmašilo je očekivanja. Čak i kada su uzeti u obzir faktori poput dobi, spola i pušenja, osobe sa zdravijim timusom imale su približno 50 posto manji rizik od smrti u narednih 12 godina u usporedbi s onima čiji je timus bio u lošem stanju.
Nadalje, rizik od raka pluća bio je manji za oko 36 posto, a smrtnost od te bolesti gotovo upola niža. Još su impresivnije razlike kod kardiovaskularnih bolesti: u dvije analizirane populacije, rizik smrti od srčanih i krvožilnih bolesti bio je manji između 63 i čak 92 posto kod osoba s bolje očuvanim timusom.
Drugo istraživanje, također objavljeno u Natureu, pokazalo je vezu između stanja timusa i uspješnosti imunoterapije. Oni s boljim timusom imali su bolji odgovor na terapije protiv raka, uključujući rak pluća, melanom i rak dojke, te su u prosjeku živjeli dulje.
Iako se timus s vremenom smanjuje, znanstvenici sada vjeruju da on i dalje proizvodi nove T limfocite, ključne za borbu protiv virusa, bakterija i tumorskih stanica. Ovu teoriju podupire i studija iz 2023. godine, koja je utvrdila da osobe kojima je timus kirurški uklonjen imaju značajno veći rizik od smrti unutar pet godina.
Analiza je također ukazala na povezanost pušenja, pretilosti i kroničnih upala s lošijim stanjem timusa. To sugerira dvosmjernu vezu: zdrav timus može ojačati obrambeni sustav tijela, dok nezdrave navike mogu ubrzati njegovo propadanje i oslabiti imunološki odgovor.
Autori studije upozoravaju da rezultati pokazuju povezanost, ali još ne dokazuju izravan uzročno-posljedični odnos između zdravog timusa i duljeg života ili manjeg rizika od bolesti. Za potvrdu te veze bit će potrebna dodatna istraživanja.
Unatoč tome, potencijal ovog otkrića je velik. "Ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze, procjena zdravlja timusa mogla bi postati jednako važna kao što danas rutinski procjenjujemo rad srca ili bubrega. Moguće je da smo desetljećima zanemarivali organ koji ima mnogo veću ulogu nego što smo vjerovali", zaključio je dr. Aerts, voditelj Programa za umjetnu inteligenciju u medicini pri zdravstvenom sustavu Mass General Brigham.
"Znali smo da timus kod odraslih vjerojatno nije potpuno neaktivan, no iznenadilo nas je koliko je njegovo stanje snažno povezano s općim zdravljem i dugovječnošću", dodao je Aerts.
