Zaboravljeni organ ključ je duboke starosti

Timus, poznat i kao prsna žlijezda, desetljećima se smatrao organom čija uloga prestaje s djetinjstvom. Zbog njegova postupnog smanjivanja i zamjene masnim tkivom tijekom starenja, prevladavalo je mišljenje da u odrasloj dobi više nema značajniju funkciju. Novo istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Nature, sada tu pretpostavku ozbiljno dovodi u pitanje.

Prema mišljenju znanstvenika, zdravlje imunološkog sustava moglo bi se procijeniti na temelju stanja timusa, što bi mogao biti jedan od važnih pokazatelja. Prema njihovim nalazima, zdravlje ovog organa povezano je s duljim životnim vijekom, manjim rizikom od razvoja raka i kardiovaskularnih bolesti, ali i boljim odgovorom na liječenje.

Analiza podataka 27.000 ispitanika

Kako bi ispitali ulogu timusa u odrasloj dobi, istraživački tim predvođen onkologom dr. Hugom Aertsom s Harvarda analizirao je zdravstvene podatke više od 27.000 ljudi. Podaci su prikupljeni u sklopu dviju velikih dugogodišnjih studija provedenih u SAD-u: Framinghamske studije o srcu i Nacionalnog programa probira raka pluća.

Svim ispitanicima učinjena je kompjutorizirana tomografija (CT), a sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji procijenio je veličinu, građu i očuvanost njihova timusa. Na temelju tih podataka sudionici su svrstani u skupine s dobrim, prosječnim ili lošim stanjem tog organa, nakon čega su znanstvenici godinama pratili njihove zdravstvene ishode.

Impresivne brojke: Manji rizik od smrti, raka i srčanih bolesti

Rezultati su pokazali iznenađujuće snažnu povezanost. Čak i nakon što su u obzir uzeti čimbenici poput dobi, spola i pušenja, osobe sa zdravijim timusom imale su približno 50 posto manji rizik od smrti tijekom sljedećih 12 godina u odnosu na one s propalim timusom.

Istodobno, rizik od razvoja raka pluća bio je manji za oko 36 posto, a vjerojatnost smrtnog ishoda od te bolesti gotovo upola niža. Još izraženije razlike zabilježene su kod kardiovaskularnih bolesti: u dvije analizirane populacije rizik smrti od bolesti srca i krvnih žila bio je manji između 63 i čak 92 posto kod osoba s bolje očuvanim timusom.

Drugo istraživanje, također objavljeno u Natureu, ukazalo je i na povezanost s uspješnošću imunoterapije. Oni s boljim stanjem timusa imali su uspješniji odgovor na terapije protiv raka, poput raka pluća, melanoma i raka dojke, a prosječno su imali i duži životni vijek.

Zašto je timus toliko važan?

Iako se timus smanjuje s godinama, znanstvenici sada vjeruju da on i dalje stvara nove T limfocite, koji su ključni za borbu protiv virusa, bakterija i tumorskih stanica. Ovo stajalište potvrđuje i studija iz 2023. godine, koja je utvrdila da osobe kojima je timus uklonjen kirurški imaju značajno veći rizik od smrti u roku od pet godina.

Analiza je također pokazala da su pušenje, pretilost i kronične upale povezane s lošijim stanjem timusa. To ukazuje na obostranu povezanost: zdrav timus može poboljšati obranu tijela, dok nezdrave navike mogu ubrzati njegovo propadanje i smanjiti imunološku reakciju.

Oprezni optimizam i budućnost medicine

Autori studije naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali još uvijek ne dokazuju da upravo zdrav timus izravno produljuje život ili smanjuje rizik od bolesti. Kako bi se potvrdila uzročno-posljedična veza, bit će potrebno provesti dodatna istraživanja.

Ipak, potencijal ovog otkrića je golem. "Ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze, procjena zdravlja timusa mogla bi postati jednako važna kao što danas rutinski procjenjujemo rad srca ili bubrega. Moguće je da smo desetljećima zanemarivali organ koji ima mnogo veću ulogu nego što smo vjerovali", zaključio je dr. Aerts, voditelj Programa za umjetnu inteligenciju u medicini pri zdravstvenom sustavu Mass General Brigham.

"Znali smo da timus kod odraslih vjerojatno nije potpuno neaktivan, no iznenadilo nas je koliko su njegovo stanje i zdravstveni ishodi snažno povezani", rekao je dr. Hugo Aerts, onkolog s Harvarda.