Zadarsko područje uvodi štednju vode
Toplinski val i pojačana sezonska potrošnja doveli su do uvođenja mjera štednje pitke vode na zadarskom području, dok se u Dalmatinskoj zagori stočari i poljoprivrednici svakodnevno bore s nestašicama.
Toplinski val i pojačana sezonska potrošnja doveli su do uvođenja mjera štednje pitke vode na zadarskom području, dok se u Dalmatinskoj zagori stočari i poljoprivrednici svakodnevno bore s nestašicama.
Na zadarskom području u utorak, 11. kolovoza 2026. godine, uvedena je mjera štednje pitke vode. Razlog su toplinski val i pojačana potrošnja tijekom turističke sezone, a situacija se pomno prati i u drugim dijelovima Dalmacije. Najteže je u Dalmatinskoj zagori, gdje stočari i poljoprivrednici već tjednima paze na svaku kap.
Andrija Kolić, stočar iz Dugopolja, svakodnevno vraća stoku s ispaše po nesnosnoj vrućini. Njegove krave zahtijevaju ogromne količine vode kako bi preživjele ove ekstremne temperature. "Krave piju po 150 litara vode dnevno. Znači, treba ih tri puta napojiti, vrućina je samo da su na suncu, ništa drugo", rekao je Andrija Kolić za HRT.
Unatoč žegi, za njega nema predaha. Opisujući svoj zahtjevan život, otkrio je da je deset godina proveo ploveći, ali bi se po povratku iz Miamija odmah posvetio brizi o životinjama. "To vam je dobrovoljan rad. Inače sam plovio 10 godina, došao bih iz Miamija, ujutro bih opet pustio krave i koze i nisam nikad imao slobodan dan. Nemate se kad posvadit sa ženom jer je ne vidite nikako", iskreno je dodao.
Ni poljoprivrednicima nije nimalo lakše. Cvitko Kolić, također iz Dugopolja, objašnjava da oprez s vodom nije samo pitanje novca, iako kubni metar stoji oko dva eura. "Ako bi svi zalijevali i ne vodili računa o toj vodi koliko je potroše, mnogi se ne bi uspeli okupat jer je zna nestat više puta, a dobro je kad nestane kad ste čisti, al kad niste čisti, a morate se tuširat. Onda znate kako to ide", slikovito je opisao Cvitko Kolić za HRT.
Dodaje kako je zemlja ove godine žeđa nego ikada, a temperature su toliko visoke da se ni životinje ne usude izaći na sunce. "Zemlja je žedna ove godine više nego ikada. Temperature su toliko strašne da ni 'beštija' neće van, nego se skriva", rekao je. Ipak, svjestan je da bez vode nema ni uroda: "Ako 'beštije' ne napojiš, a vrt ne zaliješ, nećeš ništa ni imati."
Dok se u zaleđu štedi, na splitskoj rivi vlada drugačija slika. Ondje se voda, barem zasad, ne štedi. Zorana Džaja iz tvrtke Parkovi i nasadi Split objasnila je zašto je to tako. "To je dnevni boravak građana i turista, tako da to moramo održavat da to bude ogledalo grada. I svaki dan se riva zalijeva, održava, osim nedjelje", izjavila je.
Istovremeno, s izvora Jadra, koji opskrbljuje oko 200.000 ljudi, stižu dobre vijesti. Snaga rijeke ne slabi i sustav je stabilan. Ipak, direktor Vodovoda i kanalizacije Split, Ivica Perić, poziva građane na racionalno korištenje. "To znači da bi vodu trebalo koristit isključivo za ljudske potrebe; higijenu, piće. To ne znači da se ne može zaliti sezonsko povrće i cvijeće i tako dalje, ali izbjegavati pranje okućnica, parkirnih mjesta, automobila, čestu izmjenu bazena", istaknuo je Perić za HRT.
Iskustva s terena pokazuju da jednostavnog rješenja nema. Životinje moraju piti, usjevi se moraju zalijevati, a gradski prostori održavati čistima. No, izbjegavanje nepotrebne potrošnje, poput pranja automobila i česte izmjene vode u bazenima, može značajno smanjiti opterećenje na lokalne vodovodne sustave i osigurati da vode bude dovoljno za sve osnovne potrebe.
