Čitatelji portala Zagreb.info raspravljali o tome trebaju li strani radnici u ugostiteljstvu znati hrvatski jezik. Dok jedni smatraju da je to obaveza, drugi su tolerantniji i podsjećaju na iskustva hrvatskih gastarbajtera.
Strani radnici postali su nezaobilazan dio zagrebačke svakodnevice, posebno u ugostiteljstvu, trgovinama i pekarnicama. Dok se dio građana bez problema prilagođava i naručuje na engleskom, drugi su sve glasniji u stavu da bi osoba koja dulje radi u Hrvatskoj trebala svladati barem osnove hrvatskog jezika.
Portal Zagreb.info na svojoj Facebook stranici upitao je čitatelje smeta li im što konobari u kafićima i restoranima ne govore hrvatski. Odgovori su otkrili duboku podijeljenost među Zagrepčanima.
Znatna skupina komentatora nema dvojbe. "Ako živi i radi u Hrvatskoj, MORA znati jezik države gdje radi i točka", napisao je jedan korisnik. Sličnog je stava i čitateljica koja je poručila da se u posljednje vrijeme, bilo da je riječ o trgovini ili pekari, okreće i odlazi ako joj se netko obrati na engleskom.
"Iako pričam nekoliko jezika, u RH ne želim pričati strani jezik u svakodnevnim okolnostima. U bilo koju državu kad dođem raditi na određeno vrijeme, naučim bar malo domaćeg jezika. Ako su došli na duže, pristojno bi bilo naučiti osnove, pa polako nadograđivati", istaknuo je jedan od korisnika.
Dio čitatelja ima blaži pristup. Jedan od njih naglasio je da u graditeljstvu osnovna razina sporazumijevanja može biti dovoljna, dok je u uslužnim djelatnostima znanje jezika itekako važno. Drugi je povukao usporedbu s hrvatskim iseljenicima: "Potpuno mi je svejedno, ni naši gastarbajteri, ni bivši ni sadašnji nisu odmah znali jezik države u koju su išli raditi pa su naučili, tako će i ovi."
Pojavila se i međunarodna usporedba. "Probaj raditi u uslužnoj djelatnosti u Švicarskoj bez znanja barem jednog službenog jezika", napisao je jedan korisnik, sugerirajući da su očekivanja u Hrvatskoj zapravo standardna.
Bilo je i onih kojima cijela tema nije pretjerano važna. "Ne pričaju hrvatski po ministarstvima, zašto bi morali po kafićima?", glasio je jedan komentar, dok je drugi cijelu raspravu sažeo u samo dvije riječi: "Jako bitno". Jedan je komentator ponudio i neobično rješenje, predloživši esperanto.
U raspravi se otvorilo i pitanje uvjeta u kojima strani radnici žive. Jedan korisnik prozvao je Vladu da ne donosi zakone o edukaciji i sanitarnim knjižicama za ljude koji rade s hranom, a posebno je upozorio na problem prenapučenih smještaja. "Dosta njih imaju smještaj po 10 ljudi u prostoriji, jedan wc i tuš, upitno kad ljudi stignu na red za osnovnu higijenu", napisao je.
